Dišete li na usta ili kroz nos? Čini se kao banalno pitanje, ali kada se zamislimo, dosta nas zapravo diše na usta, nesvjesno toga. Nos je dio dijela “predviđen” za disanje, pa ipak, mnogo ljudi zapravo diše bar povremeno na usta. Recimo, disaćemo na usta ako nam je nos začepljen. No ima ljudi koji gotovo stalno dišu na usta, recimo zbog čestih alergija ili prosto jer su tako navikli. I to nije baš dobro.

Koje su prednosti disanja na nos i zašto bismo trebali disati na nos?

  • Nos djeluje kao filter zraka, isporučuje čist zrak u pluća i smanjuje količinu alergena i čestica koje ulaze. To je zato što se u nosu nalaze sitne dlačice koje zadržavaju čestice prašine te ćelije koje proizvode sluz na koju se prašina zalijepi. Nos zapravo djeluje kao perionica zraka za naš organizam. Ne može odstraniti baš sve nečistoće i potencijalne štetne materije, ali može ih donekle isfiltrirati.
  • Zrak se pri prolasku kroz nos zagrijava, što je jako bitno tokom hladnijih dana
  • Disanje na nos proizvodi dušikov oksid (NO), koji pomaže u apsorpciji kisika. Dušikov oksid oslobađa se u nosnim dišnim putevima kod ljudi. Tokom udisaja kroz nos, NO će pratiti struju zraka do donjih dišnih puteva i pluća. Pokazalo se da nazalni NO povećava napetost kisika u arterijama i smanjuje plućni vaskularni otpor.

Zašto je disanje na usta problem

Kratkoročno, disanje na usta dovodi do raznih problema, uključujući:

  • Suha usta: disanje na usta isušuje usta, uklanjajući prvu obranu od oralnih bakterija. To može dovesti do posljedica poput hroničnog lošeg zadaha i kvarenja zuba te paradontoze.
  • Hrkanje: hrkanje nastaje usljed disanja na usta dok spavamo.
  • Nedostatak energije: dobivanje manje kisika disanjem na usta rezultiraće lošom kvalitetom sna i nižim razinama energije. Za djecu to znači da teško mogu paziti u školi, a za odrasle može utjecati na radnu produktivnost.
  • Negativni efekti disanja na usta ne prestaju u kratkom roku. Oni zapravo mogu promijeniti život, osobito kada navika počinje u djetinjstvu i ostane nekontrolisana. Disanje na usta mijenja strukturu lica, jer dovodi do drugačijeg razvoja kostiju lica, što daje ravne crte lica, spuštene oči, usku čeljust i zubni luk te malu bradu.
  • Apneja za vrijeme spavanja: rizik od apneje za vrijeme spavanja raste s disanjem na usta, a to može otežati miran noćni san.
  • Ortodontski tretman: suženi zubni niz kod osobe koja diše na usta rijetko ima dovoljno mjesta za cijeli niz odraslih zuba, a to će zahtijevati ortodontski tretman.

Skoncentrišite se i obratite pažnju na to kako dišete. Ako radite neki fizički napor i uspušete se, probajte izdahnuti kroz usta, da se brže riješite štetnih tvari iz tijela, ali obavezno udahnite na nos. Obratite pažnju da li dišete na usta u toku normalnih aktivnosti ili noću.