Živimo u megalajanskom dijelu kvartara (Megalaja, eng. Meghalayan), tj. najmlađem dobu holocena – tako su geolozi klasificirali posljednjih 4200 godina razvoja Zemlje. Naziv “megalajansko doba” dolazi od naziva pećine u Indiji – Megalaya – iz koje potiče stalagmit na osnovu kojeg je pokazano da je ovo doba distinktno od drugih. Naime, utvrđeno je kako je prije oko 4200 godina došlo do mega-suša koje su trajale oko 200 godina i koje su izazvale kolaps ljudske civilizacije. Suše su, naime pokrenule velike migracije u području Egipta, Mesopotamije, Grčke te dolina Inda i Žute rijeke, jer je ljudska civilizacija tada već prošla fazu lovca-skupljača i počeo je razvoj poljoprivrede, koji je bio poremećen pojavom suše.
 |
| Geološki periodi i doba, povećajte sliku |
Postojanje ovog doba usvojila je Međunarodna komisija za stratigrafiju (The International Commission on Stratigraphy – ICS), tijelo čiji je zadatak ustanoviti standardnu i globalnu geološku hronologiju.
Pored ovog doba, odobrene su još i podjele na nešto starija doba Nortgripian (Northgrippian, prije 8300 godina) i Grenlandian (Greenlandian, prije 11 700 godina).
Za utvrđivanje koji su to događaji i kada signifikatni za stratigrafiju, koriste se slojevi sedimenata koji su se akumulirali u toku vremena, primjerice led i stalagmiti. Na slici dolje možete vidjeti stalagmit iz pećine Megalaya (ili Mawmluh cave), koji je analiziran sloj po sloj te je utvrđeno da se velika promjena u akumulaciji sedimenta dogodila prije oko 4200 godina, što je donja granica megalajanskog doba:
 |
| Image credit: International Commission on Stratigraphy. |
Naslage leda i stalagmiti su danas identificirani kao geostandardi i pohranjuju se u zaštićene i odgovarajuće arhive radi daljeg proučavanja.
Međutim, ICS nikada nije usvojila to da je antropocen zvanično novi period kvartara, nakon holocena.
