1880. švedski arheolozi pronašli su jako dobro očuvan i bogato opremljen grob Vikinga iz 10. stoljeća naše ere u blizini mjesta Birka. S obzirom na to da je tijelo pokopano sa oružjem – strijelama, mačevima, sjekirom, štitom pa čak i i nekim oblikom figurica koje su vjerovatno služile za proučavanje i izlaganje vojnih taktika te dva konja, bilo je jasno da se radilo o nekome visokog ranga. Same figurice, tzv. hnefatafl, predstavljaju neku vrstu skandinavske preteče šaha (iako je šah zapravo nastao u Indiji), a prisustvo tih figura sugerira da se radi o vojnom strategu. Skelet je pronađen na uzvišenju, a na istom lokalitetu je pronađeno čak oko 1100 skeleta. UNESCO je ovaj lokalitet uvrstio u listu svjetske baštine 1993.
 |
| Birka ratnica. Lijevo se nalaze skeleti dva konja. |
Međutim, polemika oko najznačajnijeg nalaza – skeleta visokorangiranog vojnika, označenog kao Bj 581, trajala je veoma dugo i 130 godina se pogrešno smatralo kako se radi o muškarcu. Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća su se javile prve sumnje u to da se radi o muškarcu, a analize kostiju iz 2013. su sugerirale da se radi o ženi, no te analize nisu bile ubjedljive. Međutim, rezultati DNK analize iz septembra 2017. su pokazali da je u pitanju bila žena, što sugerira zavidan nivo izbalansiranosti spolova u svakodnevnim poslovima, poput ratovanja, kod Vikinga.
Rad o ovom otkriću objavljen je u American Journal of Physical Anthropology, pod naslovom “A female Viking warrior confirmed by genomics“.
Nalazi sa Birka lokaliteta također pokazuju da su Vikinzi iz ranog srednjeg vijeka bili u kontaktu sa drugim civilizacijama, pa čak i sa muslimanskim svijetom jer su pronađeni novčići porijeklom iz kalifata. Priča o “trinaestom ratniku” još je zanimljivija zbog nedavno objavljenih dokaza kako su Vikinzi, iz nekog razloga, u svojim ručnim radovima i na odjeći ispisivali arapsku riječ za Allaha. No, zašto su to radili i kakva je veza vikinškog i islamskog svijeta, još je nepoznato.
