Istraživanje koje su vodili Univerzitet u Birminghamu i Birminghamska ženska i dječja fondacija NHS Foundation Trust otkrilo je novi uvid u biološke mehanizme dugoročnih pozitivnih efekata koje dojenje ima na prevenciju poremećaja imunološkog sistema kasnije u životu.

Poznato je da je dojenje povezano s boljim zdravstvenim ishodima u dojenačkoj dobi i tokom cijele odrasle dobi, a prethodna istraživanja pokazala su da je kod djece koja dobivaju majčino mlijeko manja vjerovatnost da će kasnije u životu razviti astmu, pretilost i autoimune bolesti u poređenju s onima koji se hrane isključivo adaptiranim mlijekom.

Međutim, do sada su imunološki mehanizmi odgovorni za ove učinke bili vrlo slabo razumljivi. Znamo da se preko placente i majčinog mlijeka prenose imunoglobulini majke – antitijela, ali bilo je nekih nepoznanica o tome zašto dojenje djeluje tako blagotvorno i prevenira poremećaje imunološkog sistema djeteta.

U ovoj novoj studiji naučnici su prvi put otkrili da se specifična vrsta imunoloških stanica – zvane regulatorne T stanice – povećavaju u prve tri sedmice života kod dojenih beba i onda ih ima gotovo dvostruko više kod te djece u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom. Te stanice također kontrolišu djetetov imunološki odgovor na majčine stanice prenesene majčinim mlijekom i pomažu u smanjenju upala.

 
Istraživanje je također pokazalo da su specifične bakterije, rodovi Veillonella i Gemella, koje podržavaju funkciju regulatornih T limfocita, obilnije u crijevima dojenih beba.
 
Rezultati studije, objavljene u časopisu Allergy, pod naslovom “Breastfeeding promotes early neonatal regulatory T cell expansion and immune tolerance of non‐inherited maternal antigens” naglašavaju važnost dojenja.
 
Studija je vrhunac jedinstvenog trogodišnjeg istraživačkog projekta koji analizira podatke 38 zdravih majki i njihovih zdravih beba. Male količine krvi i uzoraka stolice prikupljene su pri rođenju u ženskoj bolnici u Birminghamu, a zatim kasnije tijekom kućnih posjeta kada su bebe imale tri tjedna. Šesnaest od 38 beba (42%) bilo je isključivo dojeno tokom trajanja studije, dok je devet beba dobijalo mješovitu hranu, a 13 beba isključivo je hranjeno adaptiranim mlijekom.