Thomas Hunt Morgan je američki genetičar, embriolog i zoolog poznat po eksperimentalnim istraživanjima s voćnom mušicom kojom je uspostavio hromosomsku teoriju nasljeđa. Otkrio je da su brojne genetičke varijacije naslijeđene zajedno i da je to zato što su se njihovi kontrolni geni pojavili na istom hromosomu.
Započeo je svoja revolucionarna genetička istraživanja na Univerzitetu Columbia koristeći model organizam – voćne mušice vrste Drosophila melanogaster.
U početku skeptičan prema istraživanju Gregora Mendela, Morgan je izveo rigorozne eksperimente koji su pokazali da su geni povezani u nizu na hromosomima i odgovorni za prepoznatljive, nasljedne osobine. Godine 1910. otkrio je spolno vezano nasljeđivanje kod Drosophile i pretpostavio vezu između boje očiju voćnih mušica i ljudske sljepoće za boje.
Njegovo proučavanje karakteristika koje su naslijedili mutanti u konačnici mu je omogućilo da odredi precizno ponašanje i točnu lokalizaciju gena. Morgan i njegovi kolege iz “fly room” (“soba muha”) mapirali su relativne položaje gena na hromosomima Drosophila. Ovo je bio prvi uspješan rad na mapiranju gena i pružio je važne dokaze za hromosomsku teoriju nasljeđivanja. Još nešto – ove mušice, Morganovi “pokusni kunići” od njegovog rada su postali omiljen model-organizam za istraživanja gena.
Morgan je 1915. objavio svoju temeljnu knjigu Mehanizmi mendelijanskog naslijeđivanja i u njoj iznio teoriju o linearnom rasporedu gena na hromosomima. Iako ovaj rad u početku nije bio široko prihvaćen, Morgan je 1933. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
Važnost Morganovog rada s voćnim mušicama bila je u tome što je pokazao postojanje spolne povezanosti gena za bijele oči kod mušica, a također pokazao važnu činjenicu da su se spontane mutacije često pojavljivale u kulturama muha. Na temelju analize tako dobivenog velikog broja činjenica, On je prvi pokazao da su zapravo geni, te sekvence na DNK unutar hromosoma nosioci nasljedne informacije.
Nakon 1915. također je postao snažan kritičar rastućeg eugeničkog pokreta, koji je usvojio genetičke pristupe u prilog rasističkim pogledima na “poboljšanje” čovječanstva.
Morganova “soba mušica” u Columbiji postala je svjetski poznata, a njemu je bilo lako privući sredstva i gostujuće akademike. Godine 1927., nakon 25 godina provedenih u Columbiji, i približavajući se dobi za penziju, dobio je ponudu od Georgea Ellery Halea da osnuje školu biologije u Kaliforniji.
Thomas Hunt Morgan rođen je 25. septembra 1866. u Lexingtonu, Kentucky, SAD. Kao dijete pokazao je golemo zanimanje za prirodoslovlje, a čak je u dobi od deset godina skupljao ptice, ptičja jaja i fosile tijekom svog života. Obrazovanje je sticao na University of Kentacky i na Johns Hopkins University.
Preminuo je 4. decembra 1945. u Pasadeni.
Po njemu je dobila naziv jedinica centimorgan, jedinica za mjerenje genetičke povezanosti. Definiše se kao udaljenost između mjesta hromosoma (koja se također nazivaju lokusi ili markeri) za koje je očekivani prosječni broj intervenirajućih hromosomskih križanja (krosovera) u jednoj generaciji 0,01. Često se koristi za zaključivanje udaljenosti duž hromosoma.
