HIV/AIDS se promijenio. Postoje HIV terapije i različiti tretmani koji djeluje prije ili poslije rizičnog odnosa kojima se infekcija može držati pod kontrolom ili virus iskontrolisati prije nego što počne da radi štetu.
HIV je i dalje veliki globalni javnozdravstveni problem, koji je dosad odnio 40,1 milion života. HIV je skraćenica za virus humane imunodeficijencije, virus koji uzrokuje HIV infekciju.
Pročitajte još: HIV/AIDS: bolest koja se promijenila zahvaljujući efikasnim terapijama, ali je stigma ostala
HIV vs. AIDS
Skraćenica “HIV” može se odnositi na sam virus ili na HIV infekciju. AIDS je skraćenica za sindrom stečene imunodeficijencije (od engleskog termina Acquired Immunodeficiency Syndrome), a naš akronim za to je SIDA (od francuskog termina Syndrome d’immunodéficience acquise). Osobe koje imaju HIV zovemo “HIV pozitivne osobe”.
Razlika između HIV-a i AIDS-a je u tome što je HIV virus koji slabi imunološki sistem, ali to stanje traje neko vrijeme prije nego što pređe u SIDA/AIDS. HIV napada i uništava CD4 ćelije (CD4 T limfociti) imunološkog sistema. CD4 ćelije su vrsta bijelih krvnih zrnaca koje imaju glavnu ulogu u zaštiti tijela od infekcija. HIV koristi mehanizam CD4 ćelija za razmnožavanje i širenje po tijelu.
AIDS je stanje koje se može dogoditi kao posljedica infekcije HIV-om kada je vaš imunološki sustav ozbiljno oslabljen. AIDS je napredni stadij infekcije HIV-om. Ne možete dobiti AIDS ako niste zaraženi HIV-om.
Ne postoji lijek kojim se inficirana osoba može izliječiti, ali se infekcija može držati pod kontrolom
Ne postoji lijek za HIV infekciju. Međutim, s povećanjem pristupa efikasnoj prevenciji HIV-a, dijagnozi, liječenju i njezi, uključujući oportunističke infekcije, HIV infekcija postala je hronično zdravstveno stanje koje se može kontrolisati, što ljudima koji žive s HIV-om omogućuje dug i zdrav život. Dijagnoza HIV+ više ne znači razvoj AIDS, osuđenost na smrt. Infekcija HIV-om se još uvijek ne može izliječiti, ali se sa njom može živjeti, dugo i kvalitetno.
Ipak, postoje i izliječeni – oni su izuzetak od pravila, ali razumijevanjem kako se to dogodilo, nauka može pomoći i inficiranima
Do sad je samo kod nekoliko osoba zabilježena stabilna remisija infekcije – izlječenje kao dodatni efekt transplantacije koštane srži. Najpoznatiji takav pacijent je Adam Castillejo, “Londonski pacijent”, koji je 2016. godine primio transplantaciju koštane srži kao dio terapije Hodgkinovog limfoma. Njemački donor koštane srži nosio je mutaciju CCR5-Δ32 koja daje otpornost na HIV infekciju. Castillejo je druga osoba koja se izlliječila od HIV-a, nakon Timothy Ray Browna, “Berlinskog pacijenta”. Njih dvojica spadaju u heroje HIV+ zajednice, dajući inficiranima nadu i snagu da budu predani u uzimanju svoje terapije.
Terapije
Terapija se preporučuje svim osobama koje žive s HIV-om. Uključuje uzimanje kombinacije antiretrovirusnih lijekova. To zaustavlja replikaciju virusa i omogućuje imunološkom sustavu da ojača i bori se protiv infekcija. Liječenje HIV-a pomaže vam da ostanete zdravi smanjujući količinu HIV-a u vašem tijelu. Svi lijekovi protiv HIV-a pokušavaju spriječiti da HIV zarazi nove ćelije, ali različite vrste lijekova to čine na različite načine. Kombinacija dvije različite vrste lijekova pruža snažan napad na HIV. Cilj liječenja je postizanje ‘nemjerljivog virusnog opterećenja’ – vrlo niske razine HIV-a (prema: NAM/aidsmap).
PrEP vs. PEP
Međutim, osim terapija postoje pre-ekspozicijska (PrEP) i postekspozicijska zaštita (PEP).
“Svoje napore moramo usmjeriti i na prevenciju. Kao dio tog procesa, od septembra 2015. godine, WHO preporučuje da se osobama sa značajnim rizikom od HIV infekcije treba ponuditi oralni PrEP na bazi tenofovir disoproksil fumarata (TDF) kao dodatni preventivni izbor, kao dio sveobuhvatne prevencije. Ovo je vrlo efikasno u prevenciji HIV-a kada se koristi prema uputama. Postoji i PEP, za korištenje nakon izlaganja, koji se mora uzeti unutar 72 sata nakon rizičnog kontakta. Ovo također sprječava infekciju HIV-om.”, kaže za Nauka govori dr Erwin Cooreman, posebni predstavnik regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
dr Erwin Cooreman, WHO/photo credit Nauka Govori
PrEP je skraćenica za profilaksu prije izlaganja. Profilaksa prije izlaganja uključuje osobe koje nemaju HIV a kada su u opasnosti od izlaganja HIV-om, kako bi se spriječila infekcija. Lijekovi se obično uzimaju u obliku tableta (oralni PrEP). PrEP je kreiran da se koristi na planiran način, kontinuirano. U PrEP-u postoje dva lijeka, koji su obično kombinovani u jednoj tableti.
PEP je skraćenica za postekspozicijsku profilaksu. Počinje se uzimati nakon jednog događaja koji vas je možda izložio HIV-u. PEP se koristi u hitnim situacijama – svrha PEP nije da se osoba izlaže stalno rizičnom ponašanju, pa uzima PEP, nego je cilj da se smanji i rizično ponašanje, a samo ako je i pored svega došlo do rizičnog kontakta, uzima se PEP. PEP je četverosedmični ciklus lijekova koji se uzimaju jednom dnevno tokom tog vremena. Najbolje je započeti s PEP-om unutar 24 sata od izlaganja HIV-u, ali svakako unutar 72 sata. U PEP-u postoje tri lijeka – obično ista dva koja se uzimaju za PrEP, plus još jedan. Treći lijek djeluje na drugačiji način od prva dva (iz druge je klase lijekova). Tri lijeka obično se isporučuju u dvije tablete.
“Postoji i ART, koji suzbija virusno opterećenje do nemjerljive razine, čineći ih općenito nezaraznima, čime također sprječava zarazu drugih“, objašnjava dr Cooreman.
WHO je 2021. godine preporučio da se dapivirinski prsten može ponuditi kao dodatni izbor prevencije za žene sa značajnim rizikom od HIV-a, a 2022. da se dugodjelujući injekcijski kabotegravir (CAB-LA) može ponuditi kao dodatni izbor prevencije za ljude pod velikim rizikom od HIV-a.
“Živjeti zdravim načinom života, redovito uzimanje odgovarajućih lijekova, imati zdrave životne navike i posebno predanost redovitim pregledima kod zdravstvenog stručnjaka omogućit će osobama s HIV-om da ostanu zdravi, da vode normalne živote kao funkcionalni članovi društva“, istakao je dr. Cooreman.
