Mislili ste da je poljubac intiman ljudski čin, možda je mnogo stariji od nas. Ispostavilo se da poljubac — definisan kao „ne­agresivna interakcija koja uključuje usmjereni kontakt usta-na­-ustima unutar iste vrste, sa nekim pomijeranjem usana i bez razmjene hrane“ — nije samo ljudska priča. Veliki primati ga imaju, pa čak i Neandertalci vrlo vjerovatno.

Istraživači predvođeni Matildom Brindle (Univerzitet Oxford) razmotrili su video-zapise, literaturu i dokumentovane primate kako bi mapirali pojavu „ljubavnog“ (ili barem usno-usnog) kontakta među vrstama.

Njihova analiza sugeriše da je poljubac evoluirao kod zajedničkog pretka velikih gorila i čimpanza — otprilike pre 21,5 do 16,9 miliona godina.

Inače, istraživači su pronašli takvo ponašanje ne samo kod velikih primata, već i kod vukova, polarnih medvjeda, čak galebova… Kod sisara poput vukova, ovo često rade stariji članovi čopora i zato se naziva premastikacija, kada prožvaću meso, pa onda daju na usta mladima. Golubovi razmjenjuju ove „poljupce”, kao vid hranjenja partnera u sklopu parenja (golubovi su monogamni) i hrane mlade tzv. „ptičijim mlijekom” – tekućinom koja se formira u njihovoj guši od pojedene hrane. Inače kod golubova ovo više rade mužjaci – hrane mlade. Dakle, poljubac u širem zoološkom kontekstu nije sasvim izuzetak.

Zašto poljubac?

Iako izgleda romantično i intimno, evolucijski gledano poljubac je „čudna“ navika: potencijalno prenosi bolesne mikroorganizme, a nije odmah očigledno zašto je opstao.

Mogući razlozi za to su provjeravanje kvalitete zdravlja partnera putem ukusa i mirisa u poljupcu, jačanje društvenih veza i kooperacije bez nužno seksualne funkcije, dakle, komunikacija. Zatim da se ne zavaravamo – to je ugodan čin koji podstiče lučenje oksitocina, koji povezuje, i dopamina, koji nas čini zadovoljnim.

Možda je poljubac i porijeklom iz ponašanja koje uključuje primate: na primjer, prenošenje hrane iz usta u usta moglo je evoluirati u nešto što prepoznajemo kao poljubac.

Poljubac

Rodin, “Poljubac”

I Neandertalci su to radili

Analiza takođe ukazuje da Neandertalci vrlo vjerovatno nisu „zaostali“ u evoluciji osjećanja — model sugeriše visoku vjerovatnoću da su se i oni upuštali u ljubljenje i poljupce.

Štaviše, ranije su studije pokazale da su moderni ljudi i Neandertalci razmijenili oralne mikroorganizme, što implicira da je bilo razmjene sline – moguće i u obliku poljupca.

Sljedeći put kad se ljubite s nekim ili pošaljete poljubac, vrijedi pomisliti da niste jedini — možda je to čin star decenijama miliona i dijelio ga je i vaš najbliži pra­pret­ak. Ustvari, nemojte misliti na ovo kada se ljubite.

Poljubac nije samo igra romantike; on je biološki trag naslijeđa koje povezuje čovjeka, velikog gorilu, čimpanzu — i Neandertalca.

Reference:

  1. Brindle, M., Talbot, C. F., & West, S. (2025). A comparative approach to the evolution of kissing. Evolution and Human Behavior, Advance online publication. https://doi.org/10.1016/j.evolhumbehav.2025.106788

  2. Weyrich, L. S., Duchene, S., Soubrier, J., Arriola, L., Llamas, B., Breen, J., Morris, A. G., Alt, K. W., Caramelli, D., Dresely, V., Farrell, M., Farrer, A. G., Francken, M., Gully, N., Haak, W., Hardy, K., Harvati, K., Held, P., Holmes, E. C., … Cooper, A. (2017). Neanderthal behaviour, diet, and disease inferred from ancient DNA in dental calculus. Nature, 544(7650), 357–361. https://doi.org/10.1038/nature21674

Naslovna ilustracija je nastala pomoću alata GAI.