Kineski prijedlog za osnivanje Svjetske organizacije za saradnju u oblasti umjetne inteligencije (World Artificial Intelligence Cooperation Organization – WAICO) predstavlja jedan od najambicioznijih pokušaja do sada da se AI regulacija prebaci na nivo multilateralne politike, koja je u ovom trenutku u generalnoj krizi. Ponavljanjem ove inicijative tokom APEC samita u oktobru, predsjednik Xi Jinping jasno je signalizirao da Kina želi biti arhitekta globalnih pravila, a ne samo tehnološka sila. U suštini, Kina se želi postaviti kao lider umjesto SAD-a, te neka vrsta patrona Globalnog juga (od kojeg crpi resurse, da ne smetnemo s uma).

Zašto baš sada?

Razvoj umjetne inteligencije ulazi u fazu u kojoj državno uređenje, sigurnosni standardi i etičke norme postaju jednako važni kao i tehnološki iskoraci. U tom vakuumu — gdje većina država nema jasne ni unutrašnje regulacije, a globalna saradnja je fragmentirana — Kina vidi prostor da ponudi institucionalni okvir.

Trump je gotovo na početku mandata poništio Bidenovu direktivu koja je bila začetak regulacije AI u SAD-u. Dakle, trenutno u SAD-u nema političke volje da se zaštite ljudska prava i položaj radnika od AI, nego samo interes za bogaćenje korporacija.

Za razliku od SAD-a, čiji je dominantni narativ da se inovacije ne smiju gušiti regulacijama, u stilu laissez-faire kapitalizma, s maksimalno smanjenom ulogom države, Kina pokušava izgraditi sliku „odgovorne sile“ koja nudi strukturu, predvidljive okvire i međunarodna pravila. Time Peking ne samo da jača geopolički kapital, nego i promoviše norme koje su bliže njegovom modelu upravljanja tehnologijama.

Odnosno, Peking ne želi na mu neko nametne što će raditi – osjeća se dovoljno jakim da nametne sebe.

Percepcija: Kina kao „dobri momak”?

Izjava Wendy Hall sa Univerziteta Southampton — „Kina je trenutačno dobri momak kada govorimo o transparentnosti i AI politici” — zvuči provokativno, ali ukazuje na važan trend. Kina zaista poduzima opsežne regulatorne korake unutar vlastitog sistema: od regulacije algoritama do kontrole deepfake sadržaja i sigurnosnih procjena velikih modela.

U poređenju s SAD-om, gdje korporativni sektor drži glavnu riječ, kineski pristup izgleda uređenije, pa čak i predvidljivije. Naravno, ovo otvara pitanje koliko su te regulacije motivirane brigom o sigurnosti, a koliko kontrolom informacija.

Kineski pristup zvuči racionalno u dobu gdje se AI tehnologija razvija, prijeti poslovima, prijeti pomicanjem izbornih rezultata (uglavnom na stranu desnice), diskriminacijom, pristranošću i mizoginijom.

Kina je bila među prvim državama koje su uvele specifične propise o AI, počevši 2022. godine, uključujući stroga pravila o štetnom sadržaju, privatnosti i sigurnosti podataka. Programeri AI servisa dostupnih javnosti moraju omogućiti regulatorima da testiraju njihove sisteme prije nego što budu pušteni u upotrebu.

No, istovremeno, Kina ima i social score.

„Social score” u kontekstu regulacije AI odnosi se na sisteme društvenog bodovanja — mehanizme koji prikupljaju velike količine podataka o ponašanju građana (finansijskom, online aktivnostima, poštivanju zakona) i koriste algoritme da dodijele pojedincima ili organizacijama određeni „rejting“. U regulaciji AI, ovaj pojam se najčešće koristi kao primjer rizične ili nepoželjne upotrebe umjetne inteligencije, jer takvi sistemi mogu dovesti do masovnog nadzora, diskriminacije, ograničavanja prava i selektivnog kažnjavanja ljudi na osnovu algoritamskih procjena, a ne transparentnih zakonskih procedura.

Social scoring je prema EU AI act strogo zabranjen i tumači se kao oblik korištenja AI za nadzor i društvenu kontrolu. Ovo znači da bi različita geopolitička područja imala i različitu viziju regulacije AI.

No, isto tako se postavlja pitanje nadzora i upravljanje – jer AI-om u Kini više upravlja vlada. Kineski modeli su otvoreni, što znači da se mogu downloadovati i nadograditi, što ih također razlikuje od američkog pristupa. Ovo je pomutilo i dogmu da je razvoj AI skup u bacilo sumnju da američke AI kompanije istiskuju previše investicijskog novca.

Zanimljivo je spomenuti da Indija izbliza prati sve šta se dešava sa idejom WAICO.

Može li WAICO zaživjeti?

Realnost je složenija. Globalna AI regulacija već je fragmentirana i odvija se u različitim nivoima i vorteksima stvarnosti. EU razvija AI Act kao najdetaljniji zakon na svijetu. SAD insistiraju na dobrovoljnim standardima i tržišnom pristupu. UN i OECD rade na vlastitim setovima smjernica, a G7 države promovišu tzv. „Hiroshima proces“. Za one koji nisu upratili, Hiroshima AI proces je prvi međunarodni okvir koji uključuje principe i kodeks ponašanja za razvoj sigurnih, pouzdanih i naprednih AI sistema usvojen je na sastanku ministara za digitalne tehnologije G7 u decembru 2023. Taj okvir je potom potvrdilo i G7 rukovodstvo iste godine.

U takvom pejzažu, inicijativa koju predvodi jedna velika sila, s jasnim geopolitičkim ambicijama, teško može dobiti univerzalnu podršku. Mnoge zemlje bi se plašile da WAICO ne postane ekstenzija kineskog tehnološkog utjecaja.

Kina podržava pristup u okviru Ujedinjenih naroda, pa se WAICO može posmatrati kao platforma za postepeno približavanje različitih država zajedničkom okviru, a ne instrument za strogu globalnu regulaciju.

Xi Jinpingovo ponovno isticanje inicijative ukazuje na to da je projekat značajan prioritet državnog vrha. Razlozi su i ekonomski: sposobnost Kine da postavlja standarde povećava šanse da se njeni AI proizvodi i tehnologije lakše šire međunarodnim tržištima.

Uz komercijalnu korist, inicijativa služi i jačanju kineskog diplomatskog utjecaja kroz meku moć. Kina, ispala iz šinjela BRICKS, nastoji sebe pozicionirati kao patrona globalnog juga — državu koja tvrdi da zemlje u razvoju također moraju imati glas u globalnom upravljanju AI-jem, umjesto da pravila diktiraju isključivo Zapad i visoko razvijene ekonomije.

No, treba jasno istaći to da neće biti lako pronaći usaglašavanje u viziji regulacije između različitih interesnih sfera Kine, Azije uopšte, EU, Amerike i drugih igrača, kao što je Indija, da je izdvojimo od ostalih zemalja Azije zbog mnogoljudnosti i ekonomskog utjecaja.

Ipak, važan signal

Bez obzira na konačan ishod, prijedlog za kreiranje WAICO-a pokazuje da svijet ulazi u fazu u kojoj AI nije samo tehnološko nego i geopolitičko pitanje. Rivalitet Washington–Peking prelijeva se iz čipova i trgovine u domenu globalnih normi i institucija. Kina je vrlo riješena da se u ovoj oblasti, ali i šire nametne te da zauzme možda i mjesto SAD-u.

Hoće li buduća međunarodna organizacija za AI nastati u Pekingu, Bruxellesu, New Yorku — ili kao kompromisni model pod okriljem UN-a — tek treba vidjeti. Ali kineski pokret daje signal: era globalne borbe za oblikovanje pravila umjetne inteligencije tek počinje, a ono što se danas čini kao politička retorika može sutra postati institucionalna stvarnost.

Napomena: naslovna ilustracija je kreirana pomoću alata GAI.