Masa i težina nisu isto. Masu izražavamo u kilogramima, a težinu u njutnima. Masa je skalarna veličina, a težina je sila i vektorska je.

Koliko ste teški? 40, 50, 60…100 kilograma? Niste. Kako?
 
Niste teški, nego imate masu 40, 50, 60 …100 kilograma.
Kilogrami, grami, dekagrami i tone – to su mjere za masu, a ne za težinu. Masa je odlika materije, odnosno, masa je izraz koliko materije ima.
 
Težina ima neke veze sa masom. Jedan kilogram ima težinu od oko 9.81 N. Ovo “N” je jedinica sile, a nazvana je u čast engleskog naučnika Isaaca Newtona (Isaka ili Ajzeka Njutna). Možemo zaokružiti sve to i reći da tijelo koje ima masu jedan kilogram ima težinu od 10 N.
 
Ako neko ima masu 40 kg, onda to znači da mu je težina oko 400N. 
Bilo bi pravilno reći “imam masu toliko i toliko kilograma”, a ne “težak sam”. Ipak, to niko ne govori – što ne znači da se ne treba znati.
 
Međutim, kako onda nastaje težina?
 
Težina nastaje iz istog onog razloga zbog kojeg sve što bacite u zrak, padne na Zemlju. Iz istog onog razloga zbog kojeg mi ne lebdimo kao astronauti, nego stojim čvsto na Zemlji. Iz istog razloga zbog kojeg se Mjesec okreće oko Zemlje, a Zemlja oko Sunca.
 
Taj razlog se naučno zove “gravitacija“. Gravitacija vodi porijeklo od latinske riječi “gravis” koja znači “težak”. 
 
Gravitacija je prirodni fenomen privlačenja tijela. Što je neko tijelo veće, tačnije, što ima veću masu, to je i njegova gravitacija jača. Mjesec, koji je manji od Zemlje, kruži oko nje, jer je Zemljina gravitacija jača od Mjesečeve. Ali Sunce je veće od Zemlje i zato Zemlja kruži oko Sunca, jer je privučena gravitacijom Sunca. Ali, Jupiter je planeta mnogo veća od Zemlje – oko 11 puta veća – i njegova je gravitacija čak 264 puta jača od Zemljine. Kako to da Jupiter ne privuče Zemlju?
 
Postoje dva razloga za to – prvo, gravitacija Sunca je jača od gravitacije Jupitera. Drugo – jačina gravitacije opada sa udaljenošću, a Jupiter je daleko. Kada se sve sabere i oduzme – Sunce privuče svojom gravitacijom.
 
Masa je stalna, a težina se mijenja. Kada bi se neko vagao na različitim planetama, recimo neki hrabri astronaut, njegova masa bi uvijek bila ista, ali težina bi mu se mijenjala. Ako on ima masu od 80 kg, to znači da na Zemlji ima težinu oko (nešto manje) 800 N. Na Mjesecu bi imao težinu oko 132 N, na Jupiteru oko 1890 N, a na Suncu (kada bi mogao stajati na Suncu) preko 21 000 N.
 
Vaga mjeri težinu, a ne masu. Međutim mjerna skala na vagi rezultat pretvaraju u jedinicu mase, u kilograme.