Planeta je već prešla 1,5 °C zagrijavanja prema novoj tehnici mjerenja koja seže dalje u prošlost nego trenutne metode. Na Pariškom sporazumu o klimi 2015. godine, države su se složile da neće prekoračiti 1,5 °C, ograničenje globalnog zagrijavanja. Ali, svijet se već zagrijao za 1,5 °C, prema spužvama starim 300 godina. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change proučava podatke o skeletu spužve i skrivenom globalnom zagrijavanju koje prelazi 1,5 °C.
Kada su službeni temperaturni zapisi počeli, globalne su se temperature već povećale za pola stupnja, tvrdi ova studija, a već su počela neslaganja oko rezultata i značaja studije u akademskoj zajednici.
“Sada imamo alternativni zapis globalnog zagrijavanja“, kaže geo-hemičar koralnih grebena Malcolm McCulloch s Instituta za oceane Sveučilišta Zapadne Australije u Crawleyu, vodeći autor studije. “Izgleda da su temperature podcijenjene za oko pola stepena.”
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) koristi kao osnovu preindustrijske globalne prosječne temperature koja se odnosi na najranije globalne instrumente za mjerenje temperature i mjerenja. To je razdoblje oko 1850. do 1900. godine, kada su postali dostupni prvi brodski zapisi o temperaturi morske površine.
Međutim, McCulloch kaže da dugovječne morske spužve mogu pružiti pokazatelje temperature sve unazad do osamnaestog vijeka. On i njegove kolege analizirali su omjer elemenata stroncijuma i kalcijuma u skeletima kalcijevog karbonata stare 300 godina koralne vrste spužve, Ceratoporella nicholsoni, koja raste uz obalu Portorika. Taj omjer se mijenja samo s promjenama u temperaturi vode. Skeleti spužve sugeriraju da se planeta počela zagrijavati sredinom 1860-ih godina, tokom razdoblja koje je trenutno definisano kao preindustrijska osnova.
Naučnici su u ovoj studiji izračunali da su se globalne temperature zapravo povećale za 0,5 °C više nego što je procijenio IPCC. “To je ogromna razlika u odnosu na ukupnu količinu zagrijavanja“, kaže McCulloch. Štaviše, planeta je prešla 1,5 °C zagrijavanja oko 2010.-2012. godine i kreće se prema prelasku 2°C u sljedećih nekoliko godina.
“Ova studija doprinosi značajnom tijelu dokaza koji pokazuju da su ljudi uzrokovali blago zagrijavanje prije industrijske revolucije, ali mnogo sporijim tempom. Međutim, definicija ‘preindustrijskog’ korištena u procjenama oštećenja klime od strane IPCC-a i implicitno korištena u međunarodnim sporazumima isključuje ovo zagrijavanje, temeljeći se na novijim i pouzdanijim mjerenjima. Iako zanimljivi, rezultati ove studije nemaju pravne posljedice za Pariški sporazum.” rekao je dr. Robin Lamboll, istraživački saradnik na Centru za politiku okoliša, na Grantham institut pri Imperial College London.
“Uzbudljivo je vidjeti nova istraživanja koja nam omogućuju da zavirimo stoljećima unatrag i zamislimo koliko je bilo toplo u Karibima kad je Napoleon osvajao Europu. Međutim, prijedlog da ovo istraživanje izravno mijenja način na koji gledamo na ciljeve UN-ovog Pariškog sporazuma prilično je nategnut. Države koriste globalne temperature kao proxy za klimatske utjecaje, a granice od dobro ispod 2°C i 1,5°C Pariškog sporazuma definiraju promjene u klimatskim utjecajima koje države nastoje izbjeći. Ponovno označavanje zagrijavanja koje se dogodilo do danas korištenjem drugačijeg početnog trenutka ne mijenja utjecaje koje danas vidimo, niti utjecaje koje nastojimo izbjeći.”, izjavio je prof. Joeri Rogelj, direktor istraživanja na Grantham institutu, pri Imperial College London.
Studija je dala kontroverzne rezultate o kojima će se još raspravljati u naučnim krugovima. Ovo ne mijenja na važnosti da pokušamo ublažiti posljedice klimatskih promjena i smanjiti emisije stakleničkih plinova.
