Svjedočimo da su ekstremni vremenski događaji sve češći, zar ne? Poput onih vrućinskih valova koji nas prže, suša koje isušuju zemljište, uništavaju usjeve i oluje koje razaraju. Ovi događaji su itekako posljedice klimatskih promjena. Sad je termin superćelijske oluje in-riječ. Ali jeste li znali da su ove promjene ozbiljna prijetnja našem zdravlju?
Zamislite sezonu koja je potpuno izvan kontrole – proljeće, ljeto, jesen, zima – ni jedna nije onakva kakvu pamtimo. Mart 2024. je katastrofalno vruć sa temperaturama između 20 i 28 stepeni Celzijusa, koje više sliče kraju maja. Juni i juli 2023. imali su nekoliko superćelijskih oluja, i gotovo da je svaki građanin u regionu zapamtio taj neobični termin “superćelijska oluja”.
Za naše poljoprivrednike sve ovo je prava noćna mora. Kako nije bilo mnogo snijega, pitanje je koliko ćemo vode imati za poljoprivredu, ali i za proizvodnju električne energije. Neizvjesnost koja prijeti može uništiti budućnost poljoprivrede i našu opskrbu hranom. Hrana postaje sve skuplja.
Ekstremni vremenski događaji: superćelijske oluje
A šta je s ekstremnim vremenskim događajima? To više nisu samo priče iz stripova. Sve više vrućinskih valova, suša, poplava i superćelijskih oluja nas okružuje, i sve to sa sobom nosi ozbiljne zdravstvene posljedice.
Toplotni talasi
Klimatske promjene i zdravlje
Možda mislite da ste sigurni od svega toga, ali klimatske promjene donose višestruke udarce. Ne samo da ćemo imati problema s prehranom i vodom, već ćemo biti suočeni s rastućim problemima poput bolesti koje prenose komarci, povećane malnutricije i mentalnih poremećaja. Da, dobro ste pročitali – klimatske promjene čak mogu utjecati i na vaše mentalno zdravlje.
Kada smo već spomenuli komarce – ne zaboravite da su se oni u primorju, pa i na kontinentu, javili već u martu. To se nikad nije događalo.
Od ekstremnih vremenskih događaja do širenja komaraca koji prenose bolesti na nova područja, klimatske promjene utječu na ljudsko zdravlje na različite načine.
U 2023. godini, više od 1.200 zdravstvenih radnika iz 68 zemalja globalnog juga podijelilo je za GAVI svoja zapažanja o tome kako njihove lokalne zajednice trpe posljedice. Klimatske promjene se već događaju i predstavljaju ozbiljnu prijetnju zajednicama.
Respondenti opisuju kako su se lokalna okruženja promijenila i kako su prirodni vremenski obrasci poremećeni. Sezone postaju nepredvidljivije ili primjetno mijenjaju trajanje. Za ljude čiji egzistencijalni oslonci ovise o ovim obrascima, poput poljoprivrednika, to donosi više neizvjesnosti. Respondenti ankete također izvještavaju o ekstremnijim vremenskim događajima – više vrućinskih valova, više suša, više oluja – s velikim implikacijama za zdravlje.
Vrućinski valovi, suše, poplave, pijavice i požari su u porastu, s višestrukim implikacijama za zdravlje. Malnutricija, bolesti koje se prenose vodom i vektorima, mentalni poremećaji i mnogi drugi zdravstveni problemi sve se više osjećaju lokalno zbog promjenljive klime. Više prilika za razmnožavanje komaraca i poremećena sanitacija promoviraju širenje infektivnih bolesti i dovode do više dječjih bolesti, oduzimajući vrijeme zdravstvenim radnicima.
Smanjena mogućnost uzgoja hrane ili lova ribe za osobnu upotrebu ili trgovinu, te utjecaji na stoku, imaju finansijske i psihološke, ali i nutritivne učinke, utječući na sposobnost plaćanja zdravstvenih usluga i mentalno blagostanje. Neki su respondenti također istaknuli štetne društvene posljedice ovih promjena.
Ekstremni vremenski događaji mogu oštetiti zdravstvene ustanove i otežati pristup njima kada postanu neprohodni. Posljedice klimatskih promjena usložnjavaju druge društvene i ekološke izazove, s razornim utjecajima na zajednice i način života. Mnogi su respondenti istaknuli izazove koji na prvi pogled imaju malo veze s klimatskim promjenama. Izvještavaju kako aktivnosti poput deforestacije, povećane industrijske upotrebe zemljišta poput rudarstva ili povećanog prometa ometaju lokalno stanovništvo, primjerice smanjujući kvalitetu zraka.
Ovo istraživanje koje dolazi iz zemalja globalnog juga se itekako odnosi i na nas. Ono što se događa na globalnom jugu, događa se i kod nas. Širenje ne samo komaraca nego i krpelja, koji su često zaraženi, talasi vrućina i tropske noći koje negativno djeluju posebno na starije osobe, osobe s komorbiditetima i trudnice, kao i problemi uzgoja hrane, kako zbog suša, tako i zbog oluja koje uništavaju usjeve, jesu naša sadašnjost.
Sadržaj kreiran uz podršku: