• Masivni požari u Sibiru uništili su 55,9 miliona hektara šume u posljednjih 20 godina, a samo 2021. godine izgorjelo je više od tri površine Bosne i Hercegovine.
  • Međutim, problem šumskih požara usljed klimatskih promjena nije samo karakterističan za Sibir, nego pogađa i region, pa i našu zemlju. Profesor dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe da nedostatak državnog zakona o šumama u BiH otežava borbu protiv šumskih požara, naglašavajući apsurdne situacije poput helikoptera koji vježbaju gašenje, ali nemaju odobrenje da gase stvarne požare.
  • Šume zadržavaju vodu, sprječavaju eroziju tla, upijaju ugljični dioksid iz atmosfere pretvarajući ga fotosintezom, procesom koji zovemo sekvestracija u organsku tvar. Šumski požari, koji su svakako posljedica klimatskih promjena, smanjuju kapacitet šuma za regulaciju klimatskih obrazaca.

I dok je Evropska komisija 2021. godine donijela Novu strategiju EU-a za šume za 2030., jednu od glavnih inicijativa u okviru evropskog zelenog plana koja se nadovezuje na Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. koja je dio paketa mjera predloženih u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti, dotle Bosna i Hercegovina svoje šume zanemaruje.

O šumama i klimatskim promjenama, Nauka govori je razgovarala sa prof. dr Daliborom Ballianom, profesorom sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Šumski požari kao posljedice klimatskih promjena

Profesor Ballian je skrenuo pažnju na to da je za 20 godina izgorilo 55,9 miliona hektara šume u Sibiru. Radi se kako o tajgama, tako i normalnim šumama van zona tajge. Samo 2021. godine u ovom područu je, prema podacima GreenPeace Russia, izgorilo 18.8 miliona hektara šume. Pokušajmo to uporediti tako da je slika jasnija – Bosna i Hercegovina ima površinu od 5,1 milion hektara (oko 51 000 kvadratnih kilometara, ako vam je draže), što znači da je u Sibiru samo 2021. izgorila površina šuma veća od 3 površine Bosne i Hercegovine.

Problem tajgi je to što kada one izgore, aktivira se permafrost, konzervirana zaleđena zemljišta koja prelaze u močvare, oslobađaju se gasovi poput metana, etana iz permafrosta i sve to ide u atmosferu. Močvare postaju prilično toksične, a teško da će se šume obnoviti – potrebne su stotine i stotine godina da bi tu opet počela da se javlja šumska vegetacija.“, kazao je prof. dr. Dalibor Ballian.

Prošle godine, 2023. izgorilo je oko 5 miliona hektara šume u Rusiji, što je površina Bosne i Hercegovine“, dodao je Ballian.

Prema riječima profesora Balliana, „Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali imamo mnogo požara“.

Ovi požari su većinom vezani za Hercegovinu i za toplija staništa u unutrašnjosti, peridontitsko-serpentinskih stijena, doline Krivaje, Konjuha. Nedavno su bili požari u toj zoni. Mi pokušavamo to suzbiti koliko god možemo. Najveći je problem to što nemamo regulisan zakon o šumama na državnom nivou. Imamo entitetsku granicu. Kada gori na entitetskoj granici, jedni gase, drugi gledaju. Ali kada bi imali državni zakon koji bi obavezao i jedne i druge da moraju da gase, onda bi bilo bolje.“ , istakao je profesor Ballian.

Gledao sam slučaj kada je gorio teren u Konjicu a predsjedništvo BiH ne može da donese odluku da se angažuju helikopteri. Ja sam slučajno taj dan na Boračkom jezeru i gledam kako šuma gori, a helikopteri vježbaju gašenje, ali ne gase požar. Oni su došli taj dan na vježbu, ali nemaju odobrenje da gase požar. Ne mogu opisati taj aspurd.“

Ovi požari su, ističe profesor Ballian, posljedica klimatskih promjena.

Devedeset posto požara je posljedica klimatskih promjena. Klima postaje sve aridnija. Kada je klima aridnija, ima više materijala koji gori, grančica, smeća koje ostavljamo. Sve je uvezano, sve je jedno za drugim. Imamo nebrigu, imamo požare i račun nam dolazi kao poplave“.

Kako šume čuvaju vodu?

Sušnija, aridna klima doprinosi i eroziji zemljišta. Šume su te koje čuvaju i vodu i zemljište. Šume su ključne u smanjenju efekata klimatskih promjena jer upijaju i skladište velike količine ugljen-dioksida iz zraka. One regulišu globalne klimatske obrasce hlađenjem Zemljine površine i povećanjem oblačnosti.

Prije sedam-osam godina, bile su jake poplave u srednjem dijelu rijeke Bosne. Šta se tu desilo? Iskrčene su šume da bi se podigli malinjaci. Uvijek je ključ šuma, može anulirati to. Jedina borba trenutno protiv klimatskih promjena je podizanje više i više šuma. A u Bosni, imamo šuma sve manje i manje“.

Također, šume smanjuju rizik od ekstremnih vremenskih događaja, poput poplava i suša, stabilizujući tlo i vodene tokove. Zbog toga su očuvanje i obnova šuma od vitalnog značaja za ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena i zaštitu biodiverziteta.

Šuma čuva vodu, stvara pitku vodu, a korijenskim sustavom čuva vodu i tako što hladi tlo. Pri velikim vrućinama, u šumi je hladnije, tamo idemo kada je vrućina. Šuma, nadalje, nagomilava humus, organsku materiju koja pravi jedan izolacijski sloj iznad podzemlja. Dio vode odlazi u atmosferu transpiracijom, ali dobar dio drveće čuva. Odraslo stablo bukve sa razvijenom krošnjom daje godišnje 800 litara vode“, objasnio je profesor Ballian.

Sad zamislite koliko se stabala bukve posiječe, a moramo ih sjeći, imaju razlozi za to, i koliko se vode na taj način izgubi, ako je ne obnovimo.“, zaključio je profesor Dalibor Ballian.

Gola sječa zarad solarnih panela i nominalno zelene energije

Ballian je istakao i  još jedan veliki problem, naročito u Hercegovini, iznad Mostara, sjeverno od Mostara, velika površina Čabulje je ogoljena, priprema se teren za  solarne panele.

Solarni paneli daju zelenu energiju, ali negativno utječu na zemljište, koje postaje sušnije i pretvara se u pustinje. Prema izvještavanju Reutersa, na američkom Srednjem zapadu rast obnovljive energije može oštetiti bogato poljoprivredno tlo u državama poput Indijane. Da bi se spriječilo krčenje šuma i uništavanje plodnog zemljišta, u drugim zemljama solari se postavljaju na krovove i vodene površine, čime se štede šume i obradivo tlo.

Ja nisam protiv solarnih panela, ali gle koliko imamo krovova po privatnim kućama, na fabrikama, tržnim centrima i drugim objektima na koje se mogu staviti solari. Solare ne stavljamo tu i to je drugi problem, problem vlasništva. U nekim zemljama je to riješeno tako da od solara oni na čijim su objektima mogu koristiti deset posto energije, a 90% je naše i ide u mrežu i svi su zadovoljni. Tako se uštedi račun za struju. A kod nas se takve stvari ne regulišu. Teško je dobiti koncesiju za solarnu energiju kod nas jer su neke kompanije zakupile koncesije. Ako bih ja htio naparavi solar na svom krovu, ja ne bih mogao prodati Elektroprivredi struju, nego jeftinije toj kompaniji koja je uzela koncesiju, a onda će ona uzimati razliku.“

Ovdje je u srcu problema društvena nepravda, nepravedna zelena tranzicija koja ide na uštrb građana malih zemalja. Zelena tranzicija jeste jedan od ključeva borbe protiv klimatskih promjena, ali ne onakva kakva je sad pod diktatom korporacija i bez sluha za socijalna pitanja. Zapravo, neto nula emisije su načinom kreiranja ovakve zelene energija zapravo anulirane, jer se čini ekološka šteta, okoliš i staništa se oštećuju tako da ih se neće moći obnoviti.

Zeleno rudarenje jeste zeleno za neke zemlje i ono će biti za zemlje zapada zeleno, a za nas će biti prljavo. Mi govorimo o klimatskim promjenama a doslovno ništa ne poduzimamo. Radimo sve ono što ne treba, šuma je sve manje, vode je sve manje. Šume krčimo da bismo pravili rudnike, male hidrocentrale“, dodao je Ballian, napomenuvši da su korporacije prijetile aktivistima koji su upozoravali na probleme rudnika Rupice kod Vareša.

Pročitajte još:

Rječnik klimatskih promjena

Klimatske promjene izazivaju inflaciju i godišnje poskupljenje hrane za 3.2%

Klimatske promjene ugrožavaju ljudska prava