• Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju po ljudska prava. To se odnosi na pravo na život, vodu, hranu, zdravlje, stanovanje, kulturu i razvoj.
  • Klimatske promjene povećavaju rizik od sukoba u svijetu zbog nesigurnosti hrane i drugih resursa.
  • Porast razine mora i ekstremni vremenski događaji dovode do gubitka domova i stvaraju klimatske izbjeglice.
  • Postoji rastuća potreba za kompenzacijom i pravdom uslijed narušavanja ljudskih prava zbog klimatskih promjena. Zato sve veći broj autohtonih naroda i aktivista podnosi tužbe protiv vlada.

Kada razmišljamo o klimatskim promjenama, uvijek ih povezujemo s terminama one famozne priče oko emisija stakleničkih plinova. Zapravo, ta priča je tako često ponavljana da su ljudi postali apatični prema temama klimatskih promjena. Kada mediji pišu o klimatskim promjenama, uglavnom su to teme poput superćelijskih oluja, poplava, požara i talasa vrućine. U medijima se o klimatskim promjenama uglavnom izvještava kad se dogodi neki negativni primjer, ali gotovo da nema rasprava, eseja i analiza na temu utjecaja klimatskih promjena.

Međutim, priča oko klime i klimatskih promjena je uvijek i ponajviše pitanje ljudskih prava. Ovo nije dug tekst i nećete biti smoreni, nastavite čitati.

Životi na klimatskom rubu: kako klimatske promjene ugrožavaju ljudska (pa i tvoja) prava?

Dakle razriješimo to – planeta Zemlja će se vrtiti i da temperature na Zemlji premaše mnogo iznad tih 2 stepena Celzijusa iznad predinustrijskih nivoa. Mnogo će živog svijeta nestati, ali će se neke vrste prilagoditi. Uglavnom, planetu boli briga za nas. Ona može postojati kao što postoje Mars i Venera.

Mi planetu Zemlju, pri svemu tome, uzimamo zdravo za gotovo… Stiče se utisak da ljudi vjeruju kako će klimatske promjene čarobno nestati ili da nisu toliki problem kako ih se predstavlja. Međutim, klimatske promjene uzrokuju nesigurnost hrane, a to je snažan okidač za sukobe u svijetu.

Ono što su veliki problemi su to što se naša vrsta ne može tako brzo prilagoditi, a resursi planete su ograničeni te klimatske promjene imaju efekte koji su pogubni za našu vrstu. I, naravno, sav živi svijet.

Klimatske promjene znače više i češće katastrofalnih događaja, poput poplava, više talasa vrućine, šumskih požara, manje hrane, suše.

Klimatske promjene ugrožavaju ljudska prava uključujući prava na život, vodu i sanitarne uslove, hranu, zdravlje, stanovanje, kulturu i razvoj. Ljudska prava usko su povezana s klimatskim promjenama zbog njihovog efekta ne samo na okoliš, već i na našu vlastitu dobrobit.

Ko će platiti cijenu? Klimatske promjene i međugeneracijsko kršenje ljudskih prava

Efekti klimatskih promjena će nastaviti rasti i pogoršavati se tokom vremena, stvarajući probleme za sadašnje i buduće generacije. Zbog toga bi neuspjeh vlada da djeluju na klimatsku krizu mogao biti najveće međugeneracijsko kršenje ljudskih prava u istoriji.

Klimatske promjene prijete životu i sigurnosti milijardi ljudi na našoj planeti. Najočitiji primjer su ekstremni vremenski događaji, kao što su superćelijske oluje, poplave i šumski požari. Ali postoji mnogo drugih manje vidljivih načina na koje klimatske promjene ugrožavaju živote. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će klimatske promjene uzrokovati 250 000 smrti godišnje između 2030. i 2050. godine.

Istraživanja pokazuju da 3,6 milijardi ljudi već živi u područjima vrlo osjetljivim na klimatske promjene. Ovo što se događa pogoduje ekspanziji niza bolesti, poput malarije i drugih parazitarnih bolesti ali i onih izazvanih drugim uzročnicima. Takođe pogoduje kontaminaciji vode i zraka i svime time ugrožava pravo na zdravlje. Toplinski talasi negativno utječu na osobe s komorbiditetima i starije, a kod trudnica povećavaju rizik od spontanih pobačaja.

Nekoliko redova iznad je pomenuto i pravo na stanovanje, te pravo na krov nad glavom, međutim, zbog klimatskih promjena ljudi gube i svoje domove – zbog požara, poplava i podizanja nivoa mora. Više od 570 globalnih gradova moglo bi biti pogođeno porastom razine mora do 2050. U tom bi razdoblju čak milijardu ljudi moglo biti raseljeno. Klimatske promjene stvaraju klimatske izbjeglice i migrante, osiromašuju stanovništvo i pogoduju oružanim sukobima.

Borba na sudovima: Kako autohtoni narodi i mladi aktivisti zahtijevaju pravdu zbog klimatskih promjena?

Već se javljaju mišljenja i rasprave kako narušavanje ljudskih prava usljed klimatskih promjena traži i kompenzacijske mehanizme, odštete. Sve više se autohtonih naroda okreće sudovima. Većina tih slučajeva usredotočena je na pitanja ljudskih prava, a domorodački narodi tvrde da degradacija okoliša ugrožava njihovu kulturu, njihov pristup hrani i vodi te njihove živote.

Više od 100 država jamči svojim građanima pravo na čisti okoliš. Ali u stvarnosti, to pravo je ugroženo. Sve veći broj autohtonih naroda podnosi tužbe tražeći da vlade budu odgovorne za obaveze koje su preuzele prema međunarodnim ekološkim sporazumima, poput Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

2017. godine, Ustavni sud Kolumbije presudio je da je pokušaj preusmjeravanja rijeke u rudarske svrhe prekršio prava naroda Wayúu. Sud je rekao da su klimatske promjene već ugušile tok rijeke, a preusmjeravanje bi ugrozilo sigurnost hrane Wayúua.

2022. godine, Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda presudio je da Australija nije zaštitila ljude koji žive na četiri ostrva u Torresovom tjesnacu od učinaka klimatskih promjena te joj je naložio da plati za prouzročenu štetu. To je bila prva uspješna presuda takve vrste. Ljudi na ostrvima Torresova tjesnaca, kraj sjevernog vrha Australije, gube zemlju, tradicionalne izvore hrane i kulturno značajna mjesta zbog porasta nivoa mora. Presuda ima implikacije na druge zajednice koje traže naknadu za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama.

Šest mladih ljudi iz Portugala na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu tvrdi da vlade širom Evrope ne čine dovoljno da zaštite ljude od štetnih posljedica klimatskih promjena. Kako javlja AP, tužioci — koji imaju između 11 i 24 godine i ne traže novčanu nadoknadu — moraće da ubijede sudije da su bili dovoljno pogođeni da bi se smatrali žrtvama. Grupa će također morati sudovima dokazati da vlade imaju zakonsku obavezu osigurati da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni Celzijusa od predindustrijskih vremena u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Nedavno je 16 mladih ljudi tužilo Montanu zbog klime. U revolucionarnoj odluci iz avgusta 2023. godine, sud u Montani presudio je da je država prekršila ustavna prava mladih na zdrav i čist okoliš promicanjem fosilnih goriva. Oni su tri godine čekali odluku u ovom slučaju.

Klimatske promjene nisu više apstraktni koncept, niti daleka budućnost. One su stvarnost koja se odvija pred našim očima, utječući na naše živote i ljudska prava, ali ponajviše na našu djecu i generacije koje dolaze poslije. Planeta Zemlja će nastaviti okretati se. No pitanje je hoće li to biti mjesto na kojem će naša djeca i unuci moći slobodno živjeti i ostvariti svoje snove.

Kao pojedinci, društva i nacije, suočavamo se s izazovom vlastite odgovornosti prema budućim generacijama. Možemo li promijeniti tok klimatskih promjena i zaštititi temeljna ljudska prava? To je pitanje koje nas obvezuje na akciju. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo odgovoriti na ovo pitanje.

Hoćemo li biti generacija koja je prepoznala prijetnju i djelovala? Ili će nas istorija zapamtiti kao one koji su posmatrali i ćutali? Od nas ovisi da se pridružimo borbi za pravdu i zaštiti ljudskih prava u svjetlu klimatskih promjena. Jer jedino zajedno možemo napisati bolju budućnost, gdje pravo na život, čist okoliš i pravdu prevladavaju nad apatijom i ignorancijom. Nastavimo činiti razliku, jer svaki korak prema očuvanju planete i ljudskih prava vrijedi.