Ovo nije članak. Ovo je mali doprinos jačanju naučne pismenosti vezano za klimatske promjene. Koliko puta ste čuli za različite pojmove vezane za klimatske promjene: emisije, superćelijske oluje, mitigacija? Ovaj rječnik vam pomaže da bolje razumijete te pojmove.

Acidifikacija: Povećanje kiselosti vode ili tla uslijed emisije kiselih plinova, posebno sumpornih i dušičnih oksida.

Albedo: Reflektivnost površine, odnosno sposobnost površine da odbija sunčevu svjetlost. Niži albedo može doprinijeti globalnom zagrijavanju. Što je veći albedo površine, ili što se više svjetla reflektira od zemljine površine, to će zrak biti hladniji u blizini te površine. Što je manji albedo površine, to će isti zrak biti topliji.

Alternativna energija: Energija dobivena iz izvora koji nisu fosilna goriva, kao što su solarne, vjetroelektrane i hidroelektrane.

Antropogen: Povezan s ljudskom aktivnošću ili utjecajem na prirodni svijet.

Atmosfera: Plinoviti/gasoviti sloj oko Zemlje koji zadržava toplinu i reguliše klimu.

Carbon capture: tehnologija koja se koristi za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida (CO2) emitovanog iz industrijskih postrojenja i energetskih procesa kako bi se smanjili štetni uticaji na klimu. Ova tehnologija obuhvata različite metode za izdvajanje CO2 iz gasova i njegovo trajno skladištenje ili upotrebu kako bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažili klimatski efekti. Carbon capture bi mogao imati ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja i postizanju ciljeva smanjenja emisija CO2.

Carbon Cycle (Karbonski ciklus): Procesi koji uključuju cirkulaciju ugljika između atmosfere, oceana, tla i živih organizama.

Carbon Footprint (Karbonski otisak): Količina stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida (CO2), koju pojedinac, organizacija ili proizvod generira.

Cirkularna ekonomija je održiv ekonomski model koji promiče ponovnu upotrebu, recikliranje i obnavljanje resursa kako bi se smanjio otpad i eksploatacija prirodnih resursa. Glavna svrha je stvoriti ekonomski sustav koji minimizira negativan utjecaj na okoliš, produžuje životni vijek proizvoda i potiče resursnu učinkovitost. Ovaj pristup promiče ekološku održivost i dugoročnu ekonomsku stabilnost.

COP (Conference of the Parties): Skupština stranaka UN Framework Convention on Climate Change (UNFCCC) na kojoj se raspravlja o mjerama za borbu protiv klimatskih promjena.

Deforestacija: Proces uklanjanja šuma ili šumskih područja bez njihove obnove.

Dekarbonizacija: proces smanjenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu putem različitih mjera, kao što su prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje upotrebe fosilnih goriva, kako bi se ublažili efekti globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Cilj dekarbonizacije je stvaranje održivog energetskog sistema koji emituje manje CO2 i manje doprinosi klimatskim problemima.

Dezertifikacija: Proces pretvaranja plodnih tla u pustinje ili neproduktivna područja.

Ekstremni vremenski događaji: izuzetno nepredvidive i neobične meteorološke pojave koje se javljaju izvan uobičajenih sezonskih varijacija, poput intenzivnih poplava, dugotrajnih suša, snažnih tropskih ciklona ili ekstremnih toplotnih talasa. Oni su povezani s klimatskim promjenama jer povećane koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi, kao što je CO2, dovode do globalnog zagrijavanja, što dalje može povećati učestalost i ozbiljnost ovih ekstremnih događaja, uzrokujući nesrazmjerno velike štete i rizike za ljudske zajednice i okolinu.

Energetska tranzicija: Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

Efekat staklenika: Zadržavanje topline u atmosferi zbog prisutnosti stakleničkih plinova, što dovodi do globalnog zagrijavanja.

Eutrofikacija: Povećana koncentracija hranjivih tvari u vodama, što može dovesti do prekomjernog rasta nekih organizama poput algi i potrošnje kisika.

Evropski zeleni plan/European Green Deal: skup političkih inicijativa Evropske komisije sa sveobuhvatnim ciljem učiniti Evropsku uniju klimatski neutralnom 2050.

Fosilna goriva: Konvencionalni izvori energije kao što su ugljen, nafta i prirodni plin.

Fragmentacija habitata: Razbijanje prirodnih staništa na manje dijelove zbog ljudske aktivnosti.

GDP (Gross Domestic Product): Bruto domaći proizvod (BDP), mjera ekonomske aktivnosti u zemlji.

General Circulation Model (GCM): Računalni model koji simulira klimatske promjene i atmosferske cirkulacije.

Gini indeks: Mjera ekonomske nejednakosti u društvu.

Granice održivosti planete: ekološki i planetarni parametri koje ljudska aktivnost ne bi trebala premašiti kako bi se očuvala stabilnost i sposobnost Zemlje da podrži život. Neki od ovih parametara uključuju nivo emisije gasova sa efektom staklene bašte, očuvanje biodiverziteta, upotrebu slatkih voda i mnoge druge. Prekoračenje ovih granica može dovesti do ekoloških katastrofa i ozbiljnih posljedica po ljudsku civilizaciju.

Green Energy (Zelena energija): Energija dobivena iz obnovljivih izvora, čista i ekološki prihvatljiva.

Industrijska revolucija: Istorijsko/historijsko/povijesno razdoblje kada su se uveli strojevi i industrijska proizvodnja, povećavajući emisije stakleničkih plinova.

Karbonska sekvestracija: Proces uklanjanja CO2 iz atmosfere i pohrane ugljika u šumama, tlu i oceanima. U suštini biljke, naročito drvee, u procesu fotosinteze uklanjanju ugljični dioksid iz atmosfere i pretvaraju ga u organsku tvar, ugrađuju u sebe. Dio te organske tvari se prenosi dalje u lancu ishrane (recimo, kada biljojedi jedu travu) a dio ostane “nepristupačan”, uklonjen  sve dok se drvo ne sasiječe ili ne umre na prirodan način.

Klima se definiše kao prosječni dugoročni uzorak vremenskih uvjeta, uključujući temperaturu, vlažnost, oborine, vjetrove i druge meteorološke faktore, koji prevladavaju na određenom geografskom području tijekom dužeg vremenskog razdoblja, obično desetljećima ili stoljećima. Klima opisuje tipične uvjete koji prevladavaju na tom području i služi kao osnova za razumijevanje i prognozu vremenskih promjena.

Klimatska pravda se odnosi na koncept koji prepoznaje da su posljedice klimatskih promjena neravnomjerno raspoređene, često pogađajući najviše one zajednice i zemlje koje su najmanje doprinijele problemu. Ona zagovara pravednu distribuciju tereta klimatskih promjena i pravo svih ljudi na zaštitu od njihovih posljedica. Klimatska pravda također uključuje osiguranje da politike koje se bave klimatskim promjenama ne pogoršavaju postojeće društvene nejednakosti.

Klimatska hitnost ili klimatska vanredna situacija: oba termina ističu ozbiljnost i urgentnost problema klimatskih promjena.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC): Organizacija koja pruža naučne informacije o klimatskim promjenama.

Milankovićevi ciklusi: Milankovićevi ciklusi su periodički obrasci promjena u Zemljinoj orbiti i nagibu osi koji utječu na klimatske promjene na planeti. Ovi ciklusi uključuju promjene u ekscentricitetu orbite (obliku), nagibu osi Zemlje i precesiji osi. Ove promjene u orbiti utječu na raspodjelu sunčeve svjetlosti na Zemljinoj površini i mogu rezultirati periodima ledenih doba i toplijim interglacijalnim razdobljima na Zemlji. Milankovićevi ciklusi su ključni faktor u razumijevanju dugoročnih klimatskih promjena na planeti. Međutim, ove pojave nisu odgovorne za klimatske promjene koje trenutno bilježimo. Ovaj pojam se često koristi u nijekanju klimatskih promjena tako da se trenutne klimatske promjene pripisuju Milankovićevim ciklusima.

Mitigacija: Smanjenje emisija stakleničkih plinova radi ublažavanja klimatskih promjena i njihovih posljedica

Neto nulte emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova: smanjenje emisija stakleničkih plinova na što je moguće bliže nuli, uz sve preostale emisije koje se ponovno apsorbiraju iz atmosfere, primjerice u oceanima i šumama.

Nuklearna energija: Energija dobivena iz nuklearnih reakcija. Nema emisije CO2.

Odrast: Ekonomski i društveni razvoj koji uzima u obzir ekološku održivost. Jedna od teza kritike rasta je tvrdnja da iznad određene razine povećanje bruto proizvoda više nije svrsishodno za postizanje ciljeva poput prosperiteta ili socijalne pravde. Osim toga, negativni učinci poput veće potrošnje prirodnih resursa i uništavanja okoliša značili bi prekoračenje planetarnih granica.

Održiva ekonomija: Ekonomski model koji nastoji održati ravnotežu između ekonomske aktivnosti, društva i okoliša.

Radijacija: Penos energije putem elektromagnetskog zračenja ili čestica.

Recikliranje: Proces ponovne upotrebe materijala kako bi se smanjio otpad i resursi iskoristili ponovno.

Regenerativno: Pristup koji teži obnovi i poboljšanju ekosistema.

Restorativno: Pristup koji se bavi obnovom oštećenih ekosustava i staništa.

Staklenički plinovi: Plinovi koji zadržavaju toplinu u atmosferi, uključujući CO2, metan i druge.

Srednja globalna temperatura: Prosječna temperatura na Zemlji.

Toplinski val/talas: Produženo razdoblje iznimno visokih temperatura.

Toplinska ostrva: Urbana područja koja zadržavaju toplinu i imaju više temperature nego okolna ruralna područja.

Trgovanje emisijama ugljičnog dioksida (carbon trade ili carbon emissions trade): proces u kojem tvrtke ili zemlje kupuju ili prodaju dozvole za emitiranje određene količine CO2 ili drugih stakleničkih plinova, s ciljem smanjenja ukupnih emisija i poticanja na ekološki održivije prakse. Ovo pomaže kontrolisati globalno zagađenje i potiče na ekonomske poticaje za smanjenje emisija. Međutim, postoje rasprave koliko je i je li uopšte efikasno.

Ugljični dioksid (CO2): jedan od glavnih, ali ne jedini staklenički plin koji doprinosi klimatskim promjenama. Nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

Vrijeme: Trenutno stanje atmosfere u određenom trenutku i mjestu.

Zelena ekonomija: Ekonomija koja promiče održivost i niski utjecaj na okoliš.

Zelena energija: Energija dobivena iz obnovljivih izvora kao što su vjetar, sunce i voda.

Zeleni vodonik/hidrogen: vodonik koji se dobija iz obnovljivih izvora energije, kao što su solarna ili vjetroelektrana, koristeći procese elektrolize vode. Ova tehnologija omogućava stvaranje čistog vodonika bez emisije štetnih gasova, što ga čini ekološki održivim i potencijalno ključnim resursom za smanjenje emisija ugljenika u sektorima kao što su transport i industrija. Zeleni vodonik ima veliki potencijal da doprinese tranziciji ka održivijem energetskom sistemu i smanjenju uticaja na klimu.