Genetičari su u radu objavljenom u Nature Microbiology istražili genome oko 2000 mikroba kako bi ušli u trag genima od zajedničkog pretka svih živih bića. Zajednički predak se zove LUCA, prema “Last Universal Common Ancestor” i to je hipotetički organizam od kojeg vode porijeklo sva živa bića na Zemlji. Nekima se neće svidjeti da vode porijeklo od nekog LUCA mikroba, ali, prije 4 milijarde godina (doba kada je Zemlja bila stara jedva 500 miliona godina), teško da je šta drugo moglo opstati na Zemlji koja je bila užarena i na kojoj su oceani ključali, a kisika nije bilo ni za lijeka. 
 
Premda su primijenili genetički pristup istraživanjem genoma, osnovni cilj ove studije bilo je saznati nešto više o načinu života, ekologiji i fiziologiji LUCA. Rezultati ukazuju na to da je LUCA bio termofil (“voli toplotu”) i anaerob, odnosno da nije koristio oksigen. Sve ovo potkrepljuje tezu da je život nastao negdje oko podvodnih vulkanskih termalnih izvora. Odnosno, život je ravno iz pakla izašao. Naravno, kada imate sliku na šta je prije 4 milijarde godina ličila površina Zemlje – bila je bombardovana meteorima, užarena, a atmosfera je bila sve, samo ne udobna za postojanje života, podvodni vulkani se čine kao ugodno mjesto za stanovanje. 
 
Izvor:Nytimes

 

Danas, sva živa bića dijelimo na arhea-bakterije, bakterije i eukariote, u koje spadaju biljke, životinje i gljive. Arhee i neke bakterije žive na ekstremnim staništima, poput vulkanski podvodnih izvora. Naučnici sa Univerziteta u Düsseldorfu su u ovih 2000 genoma tražili one gene koji su zajednički najmanje dvjema vrstama arhea i dvjema vrstama “pravih” bakterija. Ovim su došli do nekih 6 miliona gena koji su grupisani u više od 286 000 porodica gena. Dalja analiza je pokazala kako je svega 355 ovih gena zastupljeno u svim modernim organizmima. Zapravo, to znači da je ovih 355 gena vjerovatno od LUCA.

 

 
Ovi geni nisu razbacani po genomu današnjih organizama, nego se nalaze u grupama, što odražava metabolizam LUCA. Analiza ovih gena je pokazala kako je LUCA gotovo pa sigurno bio termofil koji se “hranio” hidrogenom (H2). Znači, LUCA su morali živjeti negdje blizu mjesta gdje hidrogena ima u izobilju, a ta mjesta su upravo podvodni vulkanski izvori.

 
Još je Darwin upućivao na postojanje zajedničkog pretka, 1859., u Porijeklu vrsta, mada se tada nije znalo za arhee, a Louis Pasteur je tek tih godina nadošao na svoju teoriju biogeneze i pod terminom “zajednički predak” se nije podrazumijevao “zajednički predak arhea, bakterija i eukariota”. Međutim, najraniji dokazi za postojanje života, stromatoliti, stari su 3.8 milijardi godina. Ova dizeldorfska studija bi mogla biti indirektan uvid u razvoj života prije pojave stromatolita.
 
Dakle, LUCA više ne postoji, ali geni ovog hipotetičkog pretka se nalaze u svim živim bićima, dok o njegovom načinu života i metabolizmu svjedoče neki drugi organizmi. 
 
Drugi, pak osporavaju dokaze dizeldorfskog tima, poput dr Johna Sutherlanda sa Cambridge University, koji smatra kako je UV svjetlo moglo potaknuti neke reakcije važne za život te da su prvi mikroorganizmi ipak nastali na kopnu (šta god da je kopno bilo prije 4 milijarde godina).