Za Svjetski dan raka, Internacionalna agencija za istraživanje raka, u sastavu Svjetske zdravstvene organizacije (International Agency for Research on Cancer – IARC), objavila je izvještaj, rezultate istraživanja koji su pokazali da dosta zemalja ne finansiraju adekvatno njegu oboljelih od raka, terapije i skrininge niti palijativnu njegu. Prema tom izvještaju, 3 glavne vrste raka u 2022. bili su rak pluća, dojke i kolorektalni rak.

Nove procjene dostupne na IARC-ovom Globalnom opservatoriju za rak pokazuju da je 10 vrsta raka zajedno činilo oko dvije trećine novih slučajeva raka i smrtnih slučajeva na globalnoj razini 2022. Podaci pokrivaju 185 zemalja i 36 vrsta raka.

Kancer pluća bio je najčešći rak u svijetu s 2,5 miliona novih slučajeva koji čine 12,4% od ukupnog broja novih slučajeva. Rak dojke kod žena je na drugom mjestu (2,3 miliona slučajeva, 11,6%), a slijede kolorektalni kancer (1,9 miliona slučajeva, 9,6%), kancer prostate (1,5 miliona slučajeva, 7,3%) i kancer želuca (970 000 slučajeva, 4,9%).

Rak pluća bio je vodeći uzrok smrti od raka (1,8 miliona smrti, 18,7% od ukupnog broja smrti od raka), a slijede kolorektalni tumori (900 000 smrti, 9,3%), tumori jetre (760 000 smrti, 7,8%), rak dojke (670 000 smrti, 6,9%) i tumor želuca (660 000 smrti, 6,8%). Ponovno pojavljivanje raka pluća kao najčešćeg raka vjerojatno je povezano s upornom upotrebom duhana.

Postojale su neke razlike prema spolu u incidenciji i mortalitetu od globalnog ukupnog iznosa za oba spola. Za žene je najčešće dijagnosticiran rak i vodeći uzrok smrti od raka bio rak dojke, dok je za muškarce bio kancer pluća. Rak dojke bio je najčešći tip raka kod žena u velikoj većini zemalja (157 od 185).

Za muškarce su rak prostate i kolorektalni karcinom drugi i treći po učestalosti, dok su jetre i kolorektalni karcinom drugi i treći najčešći uzroci smrti od raka. Kod žena, rak pluća i kolorektalni rak bili su na drugom i trećem mjestu i po broju novih slučajeva i po broju umrlih.

Rak grlića materice bio je osmi najčešći rak u svijetu i deveti vodeći uzrok smrti od raka, što predstavlja 661.044 nova slučaja i 348.186 smrtnih slučajeva.

To je najčešći tip raka kod žena u 25 zemalja, od kojih su mnoge u podsaharskoj Africi. Stoga bi pristup vakcini protv HPV – humanog papiloma virusa, koji je uzrok raka grlića materice – trebao biti fokus zdravstvenih sistema u kojima ova vakcina još nije široko rasprostranjena, poput našeg (BiH, Srbija, Crna Gora, region).

Globalne procjene otkrivaju zapanjujuće nejednakosti u teretu raka kada se gleda indeks ljudskog razvoja (Human Development Index – HDI). To posebno vrijedi za rak dojke. U zemljama s vrlo visokim HDI, 1 od 12 žena će tokom života dobiti dijagnozu raka dojke i 1 od 71 žene umre od njega. Nasuprot tome, u zemljama s niskim HDI se samo 1 od 27 žena tokom života dijagnosticira rak dojke, a jedna od 48 žena će od njega umrijeti. Preventivni pregledi su slabije dostpini u zemljama s nižim HDI, ali i svijest o njima, posebno o raku dojke i ultrazvučnim pregledima je manja.

Žene u zemljama s nižim HDI-jem imaju oko 50% manju vjerovatnost da će im se dijagnosticirati rak dojke na vrijeme nego žene u zemljama s visokim HDI-jem. Stoga su mnogo većem riziku od smrti od bolesti zbog kasne dijagnoze i neadekvatnog pristupa kvalitetnom liječenju.

Samo 28% zemalja sudionica istraživanja dodatno je pokrivalo skrb za osobe kojima je potrebna palijativna skrb, uključujući ublažavanje boli, a ne samo skrb povezanu s rakom.

Izvještaj  predviđa više od 35 miliona novih slučajeva raka u 2050., što je povećanje od 77% u odnosu na procijenjenih 20 miliona slučajeva u 2022. Brzo rastuće globalno opterećenje rakom odražava i starenje stanovništva i rast, kao i promjene u izloženosti ljudi faktorima rizika, od kojih su neki povezani sa socioekonomskim razvojem. Duhan, alkohol i pretilost ključni su faktori sve veće učestalosti raka, a onečišćenje zraka i dalje je ključni ekološki faktor povećanja rizika obolijevanja od kancera.