U novoj epizodi podkasta Nauka govori, Jelena Kalinić razgovara s prim. dr. sc. Vahidinom Katicom, specijalistom ginekologije i akušerstva, šefom porođajne sale na KCUS o HPV infekcijama, prevenciji i vakcinaciji. Saznajte:

  • Šta je HPV i kako se prenosi
  • Koje su dugoročne posljedice HPV infekcija
  • Zašto je vakcinacija protiv HPV-a važna i u kojoj dobi
  • Kako HPV utiče na plodnost i trudnoću
  • Važnost redovnih ginekoloških pregleda
  • Sigurnost i efikasnost HPV vakcina
  • Zašto je važno vakcinisati i dječake

Dr Katica objašnjava zašto je HPV “podmukao” virus, razbija predrasude o vakcinaciji, i naglašava važnost prevencije za očuvanje reproduktivnog zdravlja. Saznajte sve o ovoj važnoj temi i kako zaštititi sebe i svoje najmilije.

Nauka govori podkast je dostupan i na podcast platformama:

Spotify: https://bit.ly/naukagovori_spotify
RadioPublic: https://bit.ly/radiopublic_naukagovori
Apple Podcast: https://bit.ly/applepodcast_naukagovori
Facebook: https://bit.ly/FBW_PNG
Castbox: https://bit.ly/castbox_PNG

Jelena Kalinić: Pridružite nam se u podkastu Nauka govori zajedno sa websiteom Vakcine.ba. govorimo o humanom papiloma virusu, infekcijama koje on izaziva. Infekcijama, posljedicama infekcija te o načinima prevencije najgorih posljedica infekcije HPV virusom, poput raka grlića materice. S nama je danas primarijus doktor medicinskih nauka, specijalista ginekologije i akušerstva, šef porođajne sale, puerperij i dječijih soba pri KCUS-u – Vahidin Katica.

Gospodine Katica, ono što nas danas ovdje zanima: prvo da spomenemo koje su to dugoročne posljedice HPV infekcija kod žena koje nisu vakcinisane HPV vakcinom.

Vahidin Katica: Prije svega želim da vam se zahvalim što ste me pozvali da budem učesnik ovog podkasta, velika mi je čast i zadovoljstvo. A što se tiče vašeg pitanja ja bih možda malo nekako drugačije krenuo. Ono da upoznamo ljude šta je to HPV infekcija, kako ona nastaje i recimo rasprostranjenost HPV infekcije. HPV infekcija je najčešća spolno prenosiva virusna bolest kod žena. Ona je uzrokovana humanim papiloma virusom. Humani papiloma virus pripada jednoj velikoj grupi papiloma virusa koja ima više od 200 genotipova, oni pripadaju porodici Papillomavirus, a rodu Papillomaviridae. Više od 40 tih genoma papiloma virusa su uzročnici genitalnih promjena kod žena, ali i kod muškaraca. Prema potentnosti oni su podijeljeni na visokorizične i na niskorizične. Također postoji podjela na kožne i sluzokožne oblike tih virusa. Najčešće njihov prijenos je putem spolnog ili seksualnog odnosa preko sluznica, međutim dokazano je da se prenosi i preko kože. Ono što je jako važno naglasiti jeste da se oni mogu prenijeti i preko tjelesnih izlučevina. Dokazano je da se pored ovog horizontalnog puta prijenosa virusa može desiti i vertikalni put, dakle sa majke na dijete – prilikom poroda kroz porođajni kanal dolazi do kontakta humanog papiloma virusa sa novorođenčetom i nakon nekoliko sedmica ili mjeseci razvija se papilomatoza disajnih puteva kod djeteta. Šta je tu jako važno naglasiti? Da se ona, hvala Bogu, rijetko dešava. Ono što možemo isto tako reći da 60% populacije ženske u toku svog života dolazi u kontakt sa virusom ili jednom imaju infekciju, a od 18-te do 25-te godine i više od 80% ženske populacije bude zaraženo humanim papiloma virusom. Hvala Bogu, sve one ne dobiju bolest ili nemaju neki razvijeni klinički oblik nego više od 90% njih prođe asimptomatski, dok samo kod 9-10% razvije se određena klinička slika. Kao što smo na početku rekli imamo po potenciji niskorizične i visokorizične, znači da najčešće oblike promjena nalazimo u vidu bradavica koje se mogu javiti na genitalnim organima – dalje to su grlić materice, vagina vulva, imamo na perianalnoj regiji, na analnoj regiji kod muškaraca također i na glansu penisa, dok kod muškaraca također se može desiti promjene na oku, nos, usna duplja i oligofarinks. Eh sada, to su ove benigne promjene i uzročnici su najčešće ovi genotipovi 6 i 11, međutim kod ovih visokorizičnih tipova humanog papiloma virusa može doći do ozbiljnih promjena kao što su prekanceroze i na žalost karcinom grlića materice i karcinom penisa. Dakle, ono što možemo reći jeste da je karcinom grlića materice uzrok smrtnosti, maligniteta u zemljama trećeg svijeta prvi po broju učestalosti. Šta smo još trebali reći? Dakle, ono što moramo isto napomenuti: kako žene bivaju zaražene tako i muškarci. Međutim, ne postoji identičan način da se otkrije HPV kod žena i kod muškaraca. Dakle, kod žena imamo ono najjednostavnije uzimanje PAPA brisa. On ne dokazuje prisustvo HPV-a u organizmu žene, međutim on može da nam pokaže da mi imamo promjene koje nam mogu ličiti na one promjene koje uzrokuje HPV. Nakon toga možemo proširiti dijagnostičke metode i pored PAPA brisa poslije toga radimo kolposkopiju koja se primjenjuje uz pomoć jednog posebno napravljenog mikroskopa gdje se pod povećalom posmatra grlić materice, uz pomoć određenih otapala. I posmatramo te promjene, a ako postoji još nešto suspektno tu, onda možemo prijeći na sljedeći dijagnostičku metodu – uzimanje biopsije. Kada sve to uradimo onda možemo, naravno, uraditi i HPV tipizaciju. To je tzv. molekularna… pripada molekularnoj biologiji, gdje mi detektiramo prisustvo virusa ili njegove DNK ili RNK u ćeliji tj. u organizmu žena ili muškaraca.

00/06/32

Jelena Kalinić: Dakle u suštini, vi kažete: kolposkopija zajedno sa PAPA testom nam daju tu neku dijagnostičku sliku da li već ima promjena?

Vahidin Katica: Tako je! Nažalost, opet ću se vratiti unatrag i reći da kad su promjene na grliću materice, one se smatraju najdetektibilnijim promjenama kod žena pored melanoma, a evo kao što smo maloprije rekli da su oni i najčešći uzrok smrtnosti kod žena ili stanovništva trećeg svijeta. Tako da primarno prvo uradi se PAPA bris, onda se radi kolposkopija, onda poslije toga radimo biopsiju i šaljemo je na patohistološku analizu i onda radimo HPV tipizaciju.

00/07/21

Jelena Kalinić: Ja bih sad voljela da mi raspravljamo o nekim stvarima koje su česte predrasude vezane za HPV. Jedna od njih jeste – zašto raditi preventivu ako zapravo dosta tih infekcija prođe asimptomatski, jednostavno žena prođe i da čak ne zna? I onda imamo tako neke ljude koji šire dezinformacije da vam zapravo prevencija nije potrebna. I zašto je prevencija potrebna u tako nekom ranom uzrastu, kažu obično od 11 do 13 godina? Mislim da je to vrlo bitno da razbijemo tu predrasudu, da objasnimo ljudima da je to itekako bitno.

Vahidin Katica: Dakle, napravljen je i update, koliko sam ja uspio da pročitam, zašto učiniti prevenciju. Zato što preveniramo karcinom grlića materice, karcinom penisa kod dječaka. Dakle, to je jako važno napomenuti, a vakcina koja se primi, ona gotovo 100 procentno sprječava nastanak tog karcinoma. Zašto je došlo do updateovanja? Oni su rekli da se vakcinišu djevojčice od 9 do 14 godina, to je nekako najbolji uzrast, ali može se davati vakcina i do 26-te godine. Objašnjenje je njihovo vrlo dobro i logično zato što oni nisu stupili u seksualni odnos, zato što oni nisu došli u kontakt s HPV-om i ono što je jako važno napomenuti da oni u tom uzrastu imaju strahovito dobar imunološki odgovor i ne treba davati tri doze nego se daju dvije doze. Dakle, tu se vidi čak i ova neka ekonomska računica, što je jako važno jer su te vakcine izuzetno skupe, ali eto one nam čuvaju glavu. Tako da, daju se također i do 26-te godine zato što je napravljena nova vakcina koja je devetovalentna i ona prevenira razvoj bolesti od 9 genotipova HPV-a. Eh sad, objasnićemo ovako: ja se sjećam 2006. pojavila se prvi put na tržištu kod nas ovdje, ona je bila dvovalentna vakcina. Ona je bila, dakle to je bila mješavina genoma 16 i 18 humanog papiloma virusa.

Jelena Kalinić: Najrizičniji!

Vahidin Katica: Tako je! To je najrizičniji genom HPV-a i on je bio ispitan isključivo na ženama. Poslije toga se pojavila četverovalentna vakcina. Tu su bile dodani genomi od 6 i 11 HPV-a koji su 90% uzročnici bradavica na genitalnim regijama, a evo maloprije smo rekli i na oku i na sluznicama i ostalom. Ali evo uglavnom ćemo se ograničiti na ove genitalne regije. Nedavno je u SAD-u odobrena ta devetovalentna i oni su uz ove nabrojane dodali još i 31, 33, 45, 52 i 58 soj.

00/10/35

Jelena Kalinić: Kada kažete “nedavno” to nije ni ova ni prošla, ima nekoliko godina kako se to desilo.

Vahidin Katica: Znate što govorim “nedavno”, zato što se nedavno u našim krajevima pojavila. Tako da vi ste dobro to rekli – ona se pojavila prije nekih 15-tak godina i ona je uveliko u upotrebi. Šta je za nju jako dobro? Ako uzmemo u obzir da sojevi 16, 18, 31, 33 i 45, oni su 90% uzročnici karcinoma grlića materice, to jeste etiopatogeneze karcinoma a ovi 6 i 11 su 90% uzročnici bradavica, onda možete zamisliti…

Jelena Kalinić: Većina je pokrivena. Tu je isto tako jedna predrasuda, jedna dezinformacija koja kaže: “a što će nama vakcina koja pokriva samo toliko, ako ih ima 200 i nešto?”. Ali pokriva one najbitnije, najrizičnije a drugi nam nisu toliko bitni.

Vahidin Katica: Kao što smo rekli imate također i kod dječaka te promjene koje se nalaze na genitalnim regijama, na perianalnim regijama, analnim regijama i na glansu penisa. Kada sve ovo saberemo, dobro ste rekli – najveći broj je pokriven.

Jelena Kalinić: Ono što sam još htjela da skrenemo pažnju: zašto se smatra da humani papiloma virusi, nazvaćemo ih virusi baš zbog tog velikog broja genotipova, zašto su toliko podmukli?

Vahidin Katica: Znate zašto? Zato što od ulaska virusa u naš organizam do pojave prvih simptoma ili prvih vidljivih tragova na tijelu, ili organizmu, ili na organima zaista može proći nekoliko godina i oni su potpuno asimptomatski. Evo kad uzmete na grliću materice, evo sad ćemo se bazirati na nju, može proći 6-7 pa čak i 10 godina da nemate neki izraženi simptom. Ti simptomi su često pomiješani sa drugim simptomima gdje su uzročnici bakterijske, gljivične ili protozoalne upale.

Jelena Kalinić: Često klamidijaza povećava rizik.

Vahidin Katica: Tako je! I onda, šta se dešava? Vi imate tu suprainfekciju, stalno mislite da se radi o toj suprainfekciji, ne razmišljate o ovome…

Jelena Kalinić: Zapostavljaju se…

Vahidin Katica: Jeste, i kako kažu ono možemo imati i lažno pozitivan i lažno negativan nalaz. I jedan i drugi su jako loši. Zašto? Kod lažno pozitivnog nalaza vi radite neke dodatne pretrage koje vam nisu potrebne, a ovamo kod lažno negativnog zanemarite stvarnu sliku i jednostavno onda pacijentica vam dođe kasnije sa već uznapredovalom bolešću.

00/13/28

Jelena Kalinić: I zato nam je bitno, upravo, taj jednom godišnje ginekološki da se prati situacija. Posebno kod nevakcinisanih žena ali i kod vakcinisanih.

Vahidin Katica: Apsolutno! Zato što vakcina ne pokriva sve, a onda vi možete imati genotip 16 i 18 a niste recimo vakcinisani, ili obratno.

Jelena Kalinić: Je li to važi zapravo za sve vakcine ili? Jer ljudi se često vakcinisani uljuljkaju i “ne može mi niko ništa”, ali treba jer postoji mali prozor gdje može nešto… da se desi infekcija.

Vahidin Katica: I šta je dobro? Ova vakcina se pokazala kao izuzetno sigurna. Ono što znam je da se ona pravi od proteina i da u sebi ima 9 nekih proteina koji su nepoznati našem organizmu i kad se ona unese u organizam onda ona datira naš organizam da producira i izazove imuni odgovor. Jedna vrlo ozbiljna američka agencija je napravila istraživanje i dokazano je da čak i nakon 10 godina taj imuni odgovor u našem organizmu ostaje gotovo nepromijenjen.

Jelena Kalinić: I to je zapravo samo za ovo vrijeme od kojeg imamo vakcine, a vjerovatno je da još moramo istraživati i pratiti opservacione studije da vidimo šta će se dešavati sa djecom koja su vakcinisana.

Vahidin Katica: Ali to nas ne oslobađa da mi i dalje idemo i radimo ove PAPA briseve i kolposkopije, biopsije i ostalo. Moram evo sad, vratiti se na jednu situaciju: ja sam imao, imam jednu jako dobru komunikaciju sa našim divnim, vrsnim stručnjakom koji radi u Norveškoj i baš sam se posavjetovao oko jedne pacijentice. I on je meni objasnio da oni u Norveškoj prave novi protokol gdje recimo nakon konizacije ili ECC-a (op.a. endocervikalna kiretaža), pacijenticama koje su čak starije ili do 50 godina ili preko 55 godina, čak i daju vakcinu.

00/15/25

Jelena Kalinić: S tim da ima još prema američkom CDC-u, oni čak negdje kažu do 45-te, ali kažu ne može toliko sad… ne mogu garantovati tu efikasnost kao kod djece, ali može se dati i nakon 26-te mogu primati…

Vahidin Katica: Može, ali CDC se ipak ogradio, ako ste čitali taj centar za kontrolu bolesti se ogradio i rekao je da se preporuča kod osoba koje su u monogamiji, a ako se radi o poligamiji da neće biti tako uspješna. I oni se nadaju da bi ta vakcina mogla da spriječi ili prevenira nastanak promjena ali od drugih genotipova HPV-a.

Jelena Kalinić: Što su nam ustvari i dobre vijesti.

Vahidin Katica: Apsolutno, da! Pa mislim da napreduje u ovom segmentu medicina, ono grabi velikim koracima.

Jelena Kalinić: Od trenutka kada je harao zur Hausen, koji je zapravo dokazao da je HPV virus uzročnik, napravili smo velike, ogromne korake.

Vahidin Katica: Da on je i dobio, je li tako, Nobelovu nagradu?

Jelena Kalinić: Jeste.

Vahidin Katica: Divno, divno.

Jelena Kalinić: A ono što… Još je nešto interesantno: koliko, sad govorimo o oštećenjima koje nastaju usljed infekcije HPV virusom, odnosno ponavljam humanim papiloma virusom, da li ta oštećenja grlića materice mogu nekako utjecati na fertilitet žena ili na iznošenje trudnoće, sposobnost žene da iznese trudnoću, pogotovo ako se radi konizacija ili neke druge operacije?

Vahidin Katica: Pa hajmo ovako, krenućemo od onih najblažih promjena na grliću materice. Dakle, ono kako kažu imate prvo promjene koje su prekanceroze, koje su podijeljene na CIN 1, 2 i 3. to su vam promjene koje su recimo blagi, srednji i teški oblik. A ako su te promjene dugotrajne, recimo traju duže od godinu dana i imaju tendenciju ka prelasku na drugi gradus ili nivo, onda se preporuča da se radi LETZ, to je manja hirurška intervencija gdje se skida samo dio egzocerviksa.

Jelena Kalinić: Da ponovimo da razumiju bolje ljudi: to je ona sama ona površina sluzokože.

Vahidin Katica: Jeste. Eh sad, šta je mana LETZ-a? Ako su promjene u endocerviksu onda mi ne možemo znati koliko duboko su te promjene, tako da u tom slučaju onda mi primjenjujemo konizaciju. Studije su pokazale da LETZ ne utiče na iznošenje trudnoće, druge studije su pokazale da utiče sam HPV virus, da može uticati na zanošenje i na… da baš tako…

Jelena Kalinić: Vrlo interesantno.

Vahidin Katica: Jeste. Vrlo interesantno, ali eto nedavno sam i ja pročitao da može uticati jer on je obično u sklopu neke druge suprainfekcije. Dakle, on vrlo rijetko nastupa kao sama infekcija, nego pored njega kao što smo i rekli ima…

Jelena Kalinić: Klamidijaze i vrlo često i Trichomonas…

Vahidin Katica: Jeste, jeste. Dakle, LETZ ne utiče, ali kad se radi o konizaciji, vi jednostavno morate grlić materice posmatrati…

Jelena Kalinić: Skraćuje se?

Vahidin Katica: Jeste nju skraćujete i šta se još dešava? Vi tu gledate i kvalitet i kvantitet – i duljinu i sam kvalitet, onda šta se dešava? Vi nju skratite, međutim nastaje tzv ožiljno tkivo na tom mjestu i ono nema tu kvalitetu kao što je recimo kolagen, poprečno-prugasta muskulatura i onda morate primijeniti

Jelena Kalinić: Nije toliko savitljiv.

Vahidin Katica: Tako je, i onda vi morate primijeniti nekim drugim metodama ili intervencijama kao što je da se radi serklaža ili povezivanje tog grlića da bi mogli iznijeti tu trudnoću.

00/19/12

Jelena Kalinić: To je recimo, to je nešto što trebamo imati nekako na umu – prije svake trudnoće, u mladosti, da žene a i muškarci trebaju razmišljati o tim posljedicama i zašto je vakcina dobra. I da je… danas ti nije važno ali sutra će, kad budeš željela dijete ili želio dijete, može biti problem.

Vahidin Katica: I sam podatak da vas skoro 100 procentno štiti od toga sasvim dovoljno govori. A česta pitanja sa kojima se ja susrećem jeste: „Uradila sam LETZ, uradila sam konus i imam HPV, da li ja mogu ostati trudna? Mogu li iznijeti tu trudnoću?“. Jer, mislim da pogrešne stvari se pišu, pogrešne stvari se čitaju. Mogu reći da imamo na stotine…

Jelena Kalinić: Ali uz dobro praćenje trudnoće, obavljanje svih pregleda, glavnih ultrazvukova to sad ipak nije toliki problem. Ali opet trebamo i taj problem da spriječimo. Šta bi trebalo, recimo, da žene prate od simptoma? Rekli smo da su ove infekcije zapravo asimptomatske, da bez redovnih pregleda ne možemo sami znati da imamo nešto, jer tu nema nekih… nema krvarenja, nema nešto što bi nas moglo uputiti „ah, moram sad nešto da uradim mimo reda“. A imamo, moramo spomenuti to da dosta žena, i to žena koje su obrazovane, ne govorimo samo o neobrazovanim ženama, jednostavno zaborave da urade ginekološki pregled. Šta se to dakle može uraditi, šta to žena treba pratiti da možda mimo reda, mimo tog jednog godišnjeg pregleda posjeti ginekologa? I naravno da opet upozorim žene: jedan ginekološki pregled godišnje, molim vas!

Vahidin Katica: Sad ćemo od kraja! Dakle, krvarenje – najvažniji simptom koji ne smijemo zaboraviti! To je sad na žalost stadij gdje je bolest ili uznapredovala ili mi moramo recimo, ne samo… pored tog krvarenja mi imamo i pojavu nekog nelagodnog, nekog neprijatnog mirisa. Šta je nama u svemu tome problem? Zato što to nije isključivo, taj neprijatni miris on nije isključivo simptom i značajka ove HPV infekcije. On je više bakterijske, gljivične i protozoalne. Moramo pratiti pojavu nekog sekreta različite boje, sukrvičaste boje, bolne odnose. Na te stvari moramo dobro obratiti pažnju i evo ono što sam sad rekao – bolan odnos i krvarenje je nešto što je alarm i gdje žena odmah mora posjetiti svog ginekologa. Ono sa čime se mi susrećemo gore na našoj klinici jeste da uglavnom žene koje dođu sa uznapredovalim stadijem karcinoma grlića materice, one godinama nisu bile ili gotovo nikada nisu bile kod ginekologa.

Jelena Kalinić: Kada govorimo o reproduktivnom zdravlju, kada govorimo o ovome što ste maloprije spomenuli da dosta žena koje dolaze s takvom kliničkom slikom, da nisu zapravo bile godinama na ginekološkom pregledu – šta je uzrok takvog zanemarivanja sebe, svog zdravlja? Je li to, da kažemo, neznanje, nemanje vremena? Jer imamo žena i koje su visokoobrazovane, a jednostavno zaborave na te preglede. Ja bih ovdje voljela da apelujemo zaista na te jednogodišnje, minimum, preglede.

Vahidin Katica: Evo ja koristim ovu priliku i zaista apelujem na sve žene, ali sve žene ne samo naše države nego cijelog svijeta da redovno posjećuju ginekologe.

Jelena Kalinić: Koliko god da je neugodno.

Vahidin Katica: Apsolutno, ali prevencija je jedini pravi lijek. U stvari mi nemamo lijek za HPV infekciju nego je prevencija jedino ono što nas štiti.

Jelena Kalinić: A prevencija su pregledi puta vakcina, ko je u dobi da može…

Vahidin Katica: Primarna prevencija je vakcina, sekundarna je ova… to su ti redovni ginekološki pregledi i ja evo opet apelujem na sve žene da redovno posjećuju ginekologa.

Jelena Kalinić: Šta biste preporučili roditeljima koji vagaju – i bi, a možda ih je i malo strah jer čuju neke dezinformacije o HPV vakcinama? Vezano i za djevojčice i za dječake, imamo roditelje koji su apsolutno sigurni da žele da njihovo dijete primi HPV vakcinu i pri tome moramo voditi računa da su to maloljetna djeca i da za njih odlučuju roditelji. Dakle, sad se obraćamo roditeljima, šta biste preporučili , šta biste zamolili roditelje?

Vahidin Katica: Ja sam opet evo nedavno pročitao da je u Americi opet napravljena jedna studija koja je pokazala da je preko 200 miliona doza u svijetu podijeljeno HPV vakcine i da nisu zabilježeni nijedni ozbiljni slučajevi gdje je došlo do narušavanja zdravlja kako djevojčica, tako i dječaka. Ono što se moglo izdvojiti kao neka od komplikacija, to su lokalne promjene na koži gdje se aplicira ta vakcina koja recimo ide u tri doze ili evo recimo kao što smo rekli u dvije doze. To je neki lokalni otok, crvenilo, svrbež, blaga bolnost…

Jelena Kalinić: nešto što se mora prijaviti

Vahidin Katica: Kao kod svake vakcine

Jelena Kalinić: Ali nije mimo nikakvog normalnog…

Vahidin Katica: Tako je. Ono što je od ozbiljnijih komplikacija bilo jeste nekoliko gubitaka svijesti i povraćanje, glavobolja, temperatura. Ali evo i ovo ako uzmemo u obzir možemo reći da je ta vakcina zaista sigurna i ako je svi stručnjaci preporučuju zašto i mi ne bismo? Ona se smatra visokoučinkovitom gotovo 100 procentno učinkovitom za one sojeve za koje se da. I kao što smo i napomenuli imamo sad devetovalentnu vakcinu koja vas štiti od 90 procenata onih uzročnika karcinoma grlića i 90 procenata uzročnika kondiloma ili bradavičastih promjena.

Jelena Kalinić: Vratiću se na jednu sitnicu koju ste maločas spomenuli, a to je ta nuspojava nesvjestica. Tu moramo da se vratimo da dosta ljudi, nije dosta ali imamo slučajeve ljudi kojima bilo koja vakcina izaziva nesvjesticu, a to je onaj vazovagalni refleks. Znači to nije zbog sastava vakcine, jednostavno se ljudi boje te igle i da napomenemo da to ipak nije zbog vakcine nego jednostavno refleks organizma.

Vahidin Katica: Ja to razumijem, ali ja sam morao to reći jer jednostavno piše u knjigama, nema šta. Ali slažem se, ja isto mislim da je najveća većina tih ljudi jednostavno od straha prema… prvo prema injekciji, prema vakcini, prema ljekaru, prema ustanovi… Evo znate kad se približava nikome nije ugodno.

Jelena Kalinić: Nikome nije ugodno

Vahidin Katica: Evo ja se zaista s time, sa vama, slažem

00/26/08

Jelena Kalinić: Dakle tu ista preporuka važi za dječake jer evo imali smo slučaj kada je Michael Douglas negdje u nekom od medija rekao da je imao rak grla, i odmah je naravno bio ismijan, a koji je bio uzrokovan HPV virusom. Zapravo to je još jedna od… vi kao ginekolog, možda vas se direktno ne tiče, ali jeste jedna od posljedica infekcije koju možemo spriječiti ako vakcinišemo dječake.

Vahidin Katica: Pa vidite, vi znate, prenosi se sa žene na muškarca i sa muškarca na ženu, a onda ako uzmete i ovu informaciju da se djevojčice cijepe od 9-te do 26-te godine, dakle preporuka jeste da se i dječaci naravno obavezno vakcinišu. Zašto? Zato što na taj način preveniramo karcinom kod penisa kod dječaka tj karcinome genitalne regije. I ako uzmemo da je 1% od svih malignoma karcinom penisa onda možete vidjeti koliki je ovaj značaj. A da ne uzimamo i ove druge stvari kao što je karcinom analne regije, pojave bradavica na analnoj regiji, na perianalnoj regiji, onda imamo zaista širok spektar i veliki razlog da vakcinišemo isto tako i dječake.

Jelena Kalinić: Čak i kad su benigne, kad nije možda rak, ružne su i opet stvaraju problem, opet stvaraju dodatne posjete ljekaru, dermatologu, uklanjanje papiloma… Dakle i to rješavamo, što možda ne vodi direktno u rak, rješavamo te ružne neke situacije.

Vahidin Katica: Sad bih ja ovako rekao: “Je li iko ikad vidio kako to izgleda?”!

Jelena Kalinić: Na žalost, jesam!

Vahidin Katica: Ma da, da! I hoću da vam kažem, ko je to vidio onda će i shvatiti o kakvim se stvarima radi, šta su to. Dakle kondilomi su rožnate tvorevine koje se nalaze iznad nivoa ili površine kože. Oni su od mekane do srednje tvrde konzistencije, mogu biti pojedinačne, mogu biti u skupinama, mogu biti šiljaste, grozdaste, papulatozne, također mogu biti i gigantske. Međutim kada one konfluiraju i nalaze se u grozdovima onda…

Jelena Kalinić: Onda je baš bljakić!

Vahidin Katica: Tako je!

Jelena Kalinić: A to je upravo ono što se dešava na sluzokoži grlića materice koje ne vidimo, a ovo vidimo na koži ili negdje gdje je vani. I upravo kada govorimo o promjenama, ta promjena epitela, dakle tog površinskog sloja kože ili sluzokože grlića materice, te iste promjene koje ste sad naveli: kondilome, grozdasti, ružni, rožnati, se dešavaju unutar i zapravo kvare prirodnu strukturu grlića materice i sluzokože koja je zaista vrlo nepoželjna i opasna.

Vahidin Katica: Ma naravno, ali evo mora biti dugotrajna višemjesečna…

Jelena Kalinić: Promijeni se ćelija, moramo ljudima objasniti da se promijeni ćelija u nešto vrlo zlo i nenormalno, i ružno.

Vahidin Katica: Tako je.

Jelena Kalinić: Hvala vam gospodine Katica

Vahidin Katica: Nema na čemu, ako imate još pitanja, eto tu sam

Jelena Kalinić: Mislim da smo ovdje obradili dosta toga, hvala vam puno

Vahidin Katica: Hvala vama, bilo mi je zadovoljstvo