Dobar dio nas je nekad koristio ili koristi sredstva za samotamnjenje. No da li su sigurna? Kako djeluju i proizvode tamniju boju kože? I kako se neko dosjetio da se koriste za dobijanje tena bez sunčanja?

Ova, možda trivijana stvar, zapravo je u potpunosti rezultat opsežnih naučnih istraživanja i… pomalo slučajnosti.

Glavni sastojak u većini sredstava za samotamnjenje je dihidroksiaceton (DHA). Ne, to nije isti aceton koji se koristi za skidanje laka za nokte. Radi se o vrlo jednostavnom šećeru koji ima samo tri atoma ugljika, i formula mu je C3H6O3

Još jedna tvar koja mijenja boju kože je jedan drugi šećer, eritruloza, koja se prirodno nalazi u malinama, a ima četiri atoma ugljikoka. Ovo jedinjenje daje više crvenkasto obojenje, pa se ne koristi samo nego u kombinaciji sa DHA. Još jedno sredstvo za samotamnjenje je i ekstrakt zelene kore mladih oraha, koje također izaziva tamnjenje kože.

Kada se DHA nanese na kožu, dolazi do hemijske reakcije koja stvara tamniji pigment, sličan prirodnom sunčanju. Ova reakcija obično počinje nakon nekoliko sati i tamnjenje se razvija unutar 24 sata. DHA stvara umjetni ten tako što se veže s slobodnim amino grupama u proteinima kože, a posebno se kombinuje sa slobodnom guanido grupom u aminokiselini arginin. Proteini u epidermisu imaju visok sadržaj aminokiselina arginina, lizina i histidina. Faktički, radi se o Maillardovoj reakciji, onome što se događa pri karamelizaciji šećera ili pečenju hljeba.

Međutim, DHA ne stvara melanin, kao što to biva kod sunčanja, nego prosto reaguje sa aminokiselinama i mrtvim ćelijama gornjih slojeva kože (stratum corneum) i daje im tamniju boju. Inače, ove mrtve ćelije brzo otpadaju, jer se stalno stvaraju nove. Od brzine ovog perutanja ovisi i koliko dugo će se ova vještačka boja bez sunčanja zadržati na koži. Zato je dobro da se prije primjene sredstava za samotamnjenje depiliramo i uradimo piling (recimo suho četkanje) da se skine što više mrtvih ćelija, jer one ispod “duže traju” pa tako i ten.

E, kako je došlo do ovog otkrića?

Sam efekat tamnjenja rigorozno je testiran i više puta ponovljen eksperiment, pa tako možemo reći da je reproducibilan i tek nakon toga se počeo koristiti u kozmetičkoj industriji. Među prvima je sredstva za samotamnjenje počeo proizvoditi američki Coppertone.

Pedesetih godina prošlog vijeka, naučnica Eva Wittgenstein radila je na Univerzitetu u Cincinnatiju, istražujući potencijale DHA, ali ne za samotamnjenje. Eva ga je koristila kao lijek za djecu koja su imala problema s metabolizmom šećera, poznatom kao bolest skladištenja glikogena (glikogenoza).

Djeca su uzimala velike doze DHA oralno, ali kao što djeca često rade, ponekad bi supstancu ispljunula ili slučajno prolila na svoju kožu. Djeca su dobivala velike doze DHA, čak 1g po 1kg tjelesne mase. Zdravstveni radnici koji su ih posmatrali primijetili su nešto iznenađujuće: tamo gdje je DHA dospio na kožu, ona bi ubrzo poprimila smeđi ton. Ovaj fenomen je privukao Evinu pažnju.

Nije mogla odoljeti – počela je eksperimentisati s DHA na sebi. Nanijela bi tekuću otopinu DHA na svoju kožu i čekala da vidi šta će se dogoditi. I svaki put, rezultat je bio isti: njena koža bi potamnila, ali samo na površini. No, bitno je da je rezultat reproducibilan, tj. da se svaki put događa. Otkrila je da DHA ne prodire dublje od površinskog sloja mrtvih stanica kože, stvarajući privremeni efekat preplanulosti. Što je zapravo super, jer kada nam dodije da budemo tamni, možemo jednostavni prestati da koristimo sredstvo.

A da li su DHA i sredstva za samotamnjenje sigurni?

Osim što nema baš ugodan miris, pa se tako u sredstva za samotamnjnje moraju dodavati mirisi, da se prikrije stvarni miris, DHA je prilično sigurna tvar. DHA ne smije doći u dodir s očima, usnama i sluzokožom jer izaziva irtaciju. Kod nekih osoba DHA izaziva osip, kašljanje pa čak i vrtoglavicu. Ako se koristi prečesto, može povećati rizik od astme.

Izvještaj koji je objavila FDA teoretizirao je da oko 11 posto primijenjenog DHA prodire u žive ćelije epidermisa i dermisa. Osim toga, studija provedena na kultivisanim mišjim ćelijama pokazala je da DHA izaziva oštećenje DNK, blokadu ćelijskog ciklusa i apoptozu u živim stanicama. Druga studija je otkrila da upotreba spreja s 9% DHA ometa proizvodnju vitamina D (2).

Da li ovo znači da ne bismo trebali koristiti sredstva za samotamnjenje? Pa naučnici su u ovim studijama našli signal da DHA djeluje tako što oštećuje ćelije i proizvodi slobodne radikale (reactive oxygen species – ROS). Ali ako ne koristimo sredstva u velikoj količini, svaki dan, ne bi trebalo ništa strašno da se desi. Slobodnim radikalima smo izloženi i na druge načine – recimo jedući reš pečen hljeb. Svakako je šteta koju izaziva UV zračenje na našim ćelijama veća nego ono što radi DHA.

Reference:

  1. Petersen AB, Wulf HC, Gniadecki R, Gajkowska B. Dihydroxyacetone, the active browning ingredient in sunless tanning lotions, induces DNA damage, cell-cycle block and apoptosis in cultured HaCaT keratinocytes. Mutat Res. 2004 Jun 13;560(2):173-86. doi: 10.1016/j.mrgentox.2004.03.002. PMID: 15157655.
  2. Armas LA, Fusaro RM, Sayre RM, Huerter CJ, Heaney RP. Do melanoidins induced by topical 9% dihydroxyacetone sunless tanning spray inhibit vitamin d production? A pilot study. Photochem Photobiol. 2009 Sep-Oct;85(5):1265-6. doi: 10.1111/j.1751-1097.2009.00574.x. Epub 2009 May 28. PMID: 19496990.