- Naučnici predviđaju da će za otprilike 25 godina doći do kolapsa AMOC struje, termalnog motora naše planete.
- Zašto je ovo bitno: ovo je još jedan faktor koji drastično utječe na klimu i pogoršava uslove za život stotina miliona ljudi.
Nova složena kompjuterska simulacija sugeriše da se može dogoditi naglo gašenje struja Atlantskog oceana, što bi moglo dovesti do dubokog zamrzavanja velikih dijelova Evrope. To otkriće dolazi iz studije objavljene u časopisu Science Advances u februaru 2024.
Scenarij kojeg se naučnici pribojavaju, izazvan topljenjem grenlandskog ledenog pokrivača zbog globalnog zagrijavanja bliže je nego što se očekivalo.
Šta je famozni AMOC?
AMOC (Atlantska meridionalna cirkulacija, Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja, eng. Atlantic meridional overturning circulation) je veliki oceanski tok koji prenosi tople vode iz tropskih područja prema sjeveru Atlantskog oceana i vraća hladne vode nazad na jug. Ova cirkulacija pomaže u regulaciji klimatskih uslova, donoseći toplinu Evropi. Ako se AMOC uspori ili zaustavi, to bi moglo dovesti do značajnih promjena u globalnoj klimi, uključujući hladnija ljeta u Evropi.
Odgovorna je za globalnu distribuciju topline i regulaciju klime, a također pomaže u ciklusu hranjivih tvari i ugljika u oceanima. Prostire se cijelim Atlantikom, od tropskih do polarnih krajeva, te uključuje struje koje se kreću i na površini i u dubini. Uključuje i površinske struje, ali i dubinske struje.
AMOC nije isto što i Golfska struja – Golfska je tek jedan dio sistema AMOC. Golfska struja je jaka, topla morska struja koja teče iz Meksičkog zaljeva prema sjeveroistočnoj obali Sjedinjenih Država i dalje prema Evropi, funkcija joj je da prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru, što doprinosi umjerenijoj klimi u zapadnoj Europi.
Topografska mapa dijela AMOC sistema, izvor Wikipedia
Sjećate li se filma „The Day After Tomorrow” (Dan poslije sutra) iz 2004. godine, u režiji Rolanda Emmericha? U filmu, nagli kolaps AMOC-a izaziva ekstremne vremenske promjene širom svijeta, uključujući superoluje i rapidno zahlađenje koje vodi do nove ledene dobi. Film dramatizira posljedice kolapsa ove važne okeanske cirkulacije i prikazuje kako bi nagle klimatske promjene mogle uticati na čovječanstvo.
U suštini, AMOC funkcioniše kao veliki termalni motor našeg planeta. On vuče tople vode iz južne hemisfere i tropa, raspoređujući ih po hladnom sjevernom Atlantiku. Onda ta hladna, slanija voda tone i vraća se prema jugu. Ovaj proces sprječava da južna hemisfera postane prevruća, dok sjevernu hemisferu održava dovoljno toplom, a uz to raspoređuje hranjive tvari koje podržavaju morski život.
Koje su posljedice kolapsa AMOC?
Ako bi AMOC prestao da radi, svijet kakav poznajemo dramatično bi se promijenio. U decenijama nakon kolapsa, arktički led bi se počeo širiti prema jugu, a za oko 100 godina mogao bi stići sve do južne obale Engleske. Temperature u Europi i Sjevernoj Americi drastično bi pale, dok bi u Amazonskoj prašumi došlo do potpune promjene sezona – sušna sezona postala bi kišna, i obrnuto. Svijet bi postao mjesto koje teško možemo prepoznati.
Kolaps ove struje mogao bi dramatično promijeniti globalno vrijeme jer bi značio gašenje ključne klimatske i oceanske sile naše planete. To bi rezultovalo spuštanjem temperatura u sjeverozapadnoj Evropi za 5 do 15 stepeni Celzijusa tokom decenija koje predstoje, i proširilo bi arktički led mnogo južnije, dodatno pojačalo toplinu na južnoj hemisferi, promijenilo globalne obrasce padavina i poremetilo Amazoniju. Neki naučnici upozoravaju da bi to moglo dovesti do nestašice hrane i vode diljem svijeta.
Zemlje poput Velike Britanije, Irske, Norveške i dijelova Skandinavije bi doživjele nagli pad temperatura. Bez toplih struja koje AMOC donosi, zime bi postale mnogo hladnije, sa mogućnošću čestih i dugotrajnih snježnih pokrivača. Temperature bi mogle pasti za nekoliko stepeni, što bi izazvalo ozbiljne promjene u klimi, poljoprivredi i svakodnevnom životu.
Iako bi Balkan bio manje direktno pogođen u smislu hlađenja, posljedice bi ipak bile značajne. Promjene u globalnoj cirkulaciji atmosfere mogle bi dovesti do promjena u obrascima padavina, sa mogućim sušama ljeti i ekstremnijim vremenskim prilikama. Postoji mogućnost da bi suše bile češće, dok bi zime mogle postati hladnije, ali ne u tolikoj mjeri kao u sjeverozapadnoj Evropi. Također, globalne klimatske promjene izazvane kolapsom AMOC-a mogle bi destabilizirati ekosisteme, poljoprivredu i društvene strukture na Balkanu.
Usporavanje AMOC bi moglo biti globalno, a Sjeverna hemisfera bi naročito bila zahvaćena. Nije baš sigurno da bismo zapali u novo ledeno doba, ali je sigurno da bi se nivo mora podigao i neki dijelovi svijeta bi potonuli.
Rene van Westen, glavni autor studije i klimatolog s Univerziteta Utrecht u Nizozemskoj, jedan od autora studije, ističe da se približavamo prekretnici koja bi mogla imati katastrofalne posljedice. No, precizno predviđanje vremena takve globalne nepogode još uvijek je izazovno.
„Približavamo se kolapsu, ali nismo sigurni koliko bliže“, rekao je van Westen. „Idemo prema prekretnici.” Dodaje kako bi se to moglo dogoditi čak i tokom njegovog života, budući da je upravo napunio 30 godina.
Iako postoje studije koje sugerišu da se AMOC usporava, pitanje je hoće li doći do potpunog kolapsa ili gašenja. Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama umanjio je scenarije katastrofe, ali neki stručnjaci upozoravaju da to možda nije tačno.
Stefan Rahmstorf, voditelj analize Zemljinih sistema na Potsdamskom institutu za istraživanje klime u Njemačkoj, smatra da nova studija predstavlja značajan napredak u razumijevanju stabilnosti AMOC-a.
„Nova studija značajno doprinosi rastućoj zabrinutosti oko kolapsa AMOC-a u ne tako dalekoj budućnosti“, rekao je Rahmstorf. Dodao je kako ignoriranje ovog problema može imati ozbiljne posljedice.
Koliko još ima vremena?
U julu 2024. od istog tima je postavljen preprint na arXiv.org, dakle rad koji nije još recenziran od strane stručnjaka, ali koji daje vjerovatnoću za kolaps AMOC struje. Ovaj preprint koristi najsavremeniji model kako bi se procijenilo kada bi moglo doći do kolapsa, sugerišući da bi se obustava mogla desiti između 2037. i 2064. godine.
Ovo istraživanje sugeriše da je vjerovatnije da će do kolapsa doći do 2050. godine. Dakle, za nekih 25 godina.
“Sve negativne nuspojave antropogenih klimatskih promjena, kao što su češći toplotni valovi, više suša i više poplava, će se nastaviti“, rekao koautor preprinta van Western za CNN. “Ako se tome doda i kolaps AMOC-a… klima će postati još poremećenija.”
Čovječanstvo je prešlo 7 od 8 granica održivosti globalnih ekosistema, a 1. avgusta 2024. svijet je potrošio resurse za tu godinu, što znači da ostatak godine svi živimo na veresiju od 2025.
Promjene u ovim tokovima utječu i na sjevernu Afriku i globalno. Ovo je još jedan fenomen koji pokreće migracije.
Još o usporavanju AMOC pronađite na Youtube
Sadržaj kreiran uz podršku:
