- Klimatska pismenost nezadovoljavajuća: izrazi „klimatske promjene“ i „globalno zagrijavanje“ ne samo da su poznatiji ljudima u odnosu na neke od najčešćih sinonima, već također izazivaju više zabrinutosti u vezi sa zagrijavanjem Zemlje, prema studiji USC-a objavljenoj u časopisu Climatic Change.
- Stručnjaci savjetuju da se više koriste poznati termini za ove fenomene.
- Ipak, uprkos tim savjetima, to možda i nije tako dobro – potrebno je javnost upoznati s novim terminima i učiniti ih poznatim, odnosno, klimatska pismenost nam je potrebna za razumijevanje novih stvari i utjecaja klimatskih promjena na nas.
Šta je studija pronašla: ljudi znaju termine stare 30-40 godina, ali su slabo upoznati s novim terminima
Studija koju su proveli američki naučnici je započela istraživanjem koliko su ljudi upoznati s pojmovima „globalno zagrijavanje“, „klimatske promjene“, „klimatska kriza“, „klimatska hitnost“ i „klimatska pravda“. Skoro 90% ispitanika je bilo upoznato s pojmovima „klimatske promjene“ i „globalno zagrijavanje“. Međutim, prepoznatljivost drugih pojmova je značajno opala, s time da je samo 33% ispitanika prepoznalo pojam „klimatska pravda“.
„Izrazi koji su poznati vjerovatnije će odjeknuti među ljudima“, rekla je vodeća autorica Wändi Bruine de Bruin, direktorica Inicijative za bihevioralnu nauku i politiku pri USC Schaeffer Institutu za javnu politiku i državnu službu. „Teže je osjećati zabrinutost zbog nečega za što niste sigurni da ste ikada čuli.“
Studija je također ispitivala u kojoj mjeri svaki izraz izaziva zabrinutost, hitnost, spremnost za podržavanje politika koje su prijateljske prema klimi i spremnost da se jede manje crvenog mesa. Naime, proizvodnja i konzumacija crvenog mesa značajno doprinose klimatskim promjenama i drugim ekološkim utjecajima, pa konzumiranje manje crvenog mesa može smanjiti nečiji ekološki otisak. Konačno, studija je ispitivala kako se percepcije razlikuju u odnosu na političku pripadnost.
Prema studiji, „klimatske promjene“ i „globalno zagrijavanje“ su ocijenjeni kao najpoznatiji, najviše zabrinjavajući i najhitniji pojmovi, dok je „klimatska pravda“ ocijenjena kao najmanje prepoznatljiva, sa ocjenama „klimatska kriza“ i „klimatska hitnost“ koje su bile negdje između. Sveukupna podrška klimatskim politikama i spremnost da se jede manje crvenog mesa bili su približno isti, neovisno o tome koji su izrazi korišteni (vidi Tabelu ispod).
Chart: University of Southern California. Source: Should we change the term we use for “climate change”? Evidence from a national U.S. experiment
Rezultati su se značajno razlikovali prema političkoj pripadnosti. Na primjer:
91% Demokrata i 74% Nezavisnih izrazilo je zabrinutost zbog „klimatskih promjena“. Samo 37% Republikanaca izrazilo je zabrinutost. 71% Demokrata bilo je zabrinuto zbog „klimatske pravde“, u poređenju sa 46% Nezavisnih i 23% Republikanaca. U radu se navodi da je prepoznatljivost i zabrinutost zbog „klimatske pravde“ možda manja jer manje ljudi prepoznaje taj pojam i/ili zato što je on politički polarizirajući. Kada je pojam „globalno zagrijavanje“ bio povezan s voljom za podržavanjem politika, 96% Demokrata je podržalo te politike, u poređenju sa 85% Nezavisnih i 61% Republikanaca.
Većina ispitanika je izjavila da su spremni jesti manje crvenog mesa, bez obzira na to s kojim je pojmom ta akcija povezana. No, kada se pogleda prema političkoj pripadnosti, manje od polovine Republikanaca je izjavilo da bi jeli manje mesa, dok je 89% ili više Demokrata podržalo tu akciju. Nezavisni su bili negdje između.
Studija je uključivala 5.137 stanovnika SAD-a nasumično odabranih iz Studije razumijevanja Amerike pri USC Dornsife-ovom Centru za ekonomska i socijalna istraživanja.
Komentar na studiju: zašto savjeti stručnjaka možda nisu dobri u ovom slučaju
O ovoj studiji se oglasio i Conversation, online medij na kojem stručnjaci pišu svoje analize i objašnjavaju neke fenomene. Oni su jasno naglasili u naslovu „Ako želite da Amerikanci posvete pažnju klimatskim promjenama, samo ih zovite klimatske promjene”.
Da li ovo važi za Evropu – ne znamo, jer nema istraživanja koja se bave time koliko stanovnici Evrope, pa i Balkana, prepoznaju termine vezane za klimatske promjene, odnosno koliki je nivo njihove klimatske pismenosti.
Vrlo je vjerovatno da oni ljudi koji nisu iz struke možda ne prepoznaju neke termine. I još uvijek su ljudi povezaniji s terminom „globalno zagrijavanje” jer je mnogo stariji. Međutim, znamo da je globalno zagrijavanje samo jedan od efekata klimatskih promjena, pored superoluja, poplava, povećanja nivoa mora i acidifikacije oceana.
Kada sam radila radionice o klimatskom novinarstvu za novinare u 2023. sa Mediacentrom, novinari nisu bili upoznati sa većinom termina, niti su povezivali klimatske promjene sa socijalnom pravdom i vidjeli klimatske promjene kao jednu od tema o kojoj izvještavati kao socijalnoj temi. Ovo ne znači da su novinari osobe koje ne vode računa o klimatskim promjenama – znači samo da nisu bili izloženi ovim pojmovima, da im nema ko objasniti i da se razumijemo, novinari koji pokrivaju niz tema ne mogu se udubiti u finese termina samo jedne teme. Kada je situacija takva kod novinara, vrlo je vjerovatno da i većina građana nije bliska sa terminima poput klimatska uzbuna ili klimatska pravda.
Međutim, ja se ne slažem sa ekspertima iz ovog rada i iz Conversation da ne treba koristiti ove termine. Naprotiv – treba javnost upoznati s njima, i njihovim značenjema kako bi postali prihvaćeniji, češće korišteni. Ne možemo, a da u nekom kontekstu ne koristimo termin klimatska pravda i ovaj termin nije zamjenjiv sa terminom klimatske promjene, jer odražava nešto sasvim drugo. To je koncept koji prepoznaje da su posljedice klimatskih promjena neravnomjerno raspoređene, često pogađajući najviše one zajednice i zemlje koje su najmanje doprinijele problemu.
Ne možemo pretpostavljati a priori da je narod glup i da nije sposoban nešto novo naučiti, ali je potrebno da te informacije budu dobro obrađene i vidljive. Recimo kroz podkaste, kratke instagram objave ili članke. Zanemarivati pojmove i izbjegavati ih samo zato što nisu šire korišteni je kontraproduktivno i ne doprinosi jačanju svijesti o nekom fenomenu i problemu, upravo suprotno.
Jasno je da Conversation i naučnici iza spomenutog rada stoje na temelju principa „keep it simple”, što jeste jedno od osnovnih komunikoloških, pa i novinarskih pravila, ali ne treba zaboraviti ni kako je uloga stručnjaka i medija isto tako da prosvećuju i objašnjavaju. Ako ostanemo na upotrebi samo onih termina koji su prepoznatljivi i ravnamo se samo prema onima koji ne znaju mnogo, vodimo svijet u scenario iz filma Idiokratija.
Šta je potrebno? Potrebno je napraviti balans između jednostavnih i opšteprihvaćenih termina i kroz njih lagano uvoditi nove, obogaćivati rječnik i znanje širokih slojeva društva. Doprinos ovome svakako je i Rječnik termina vezanih za klimatske promjene koje je napravila Nauka govori.
Sadržaj podržan od:
-
Bruine de Bruin, W., Kruke, L., Sinatra, G.M. et al. Should we change the term we use for “climate change”? Evidence from a national U.S. terminology experiment. Climatic Change 177, 129 (2024). https://doi.org/10.1007/s10584-024-03786-3
