Metale često koristimo u svakodnevnom životu – od bakra se prave žice za provođenje struje, od željeza se pravi niz stvari dok plemeniti metali poput srebra, zlata i platine služe za izradu nakita i još niza stvari.
Ne zaboravite se pretplatiti na Youtube kanal Nauka govori, lajkati i dijeliti videe.
Metali provode elektricitet, pa kažemo da imaju svojstvo električne provodljivosti te zbog toga željezne i bakarne žice mogu služiti da struju dovedu do naših domova.
Kada stavite metalnu kašiku u zdjelu sa vrelom supom, kašika se također zagrije. To znači da su metali dobro vodiči i toplotne energije. Metali su rastegljivi, pa od dosta metala možemo praviti tanke žice. Metali su kovni, a to znači da ih možemo iskovati i tako istanjiti u tanke listiće. Takvi su listovi aluminijumske folije u kojima se nalazi čokolada.
Zašto metali provode elektricitet, toplotu i zašto su kovni i rastegljivi? Zašto ne možemo kovati kuhinjsku so, niti kristal sumpora, zašto drvo ne provodi elektricitet? Tajna leži u strukturi metala.
Metali su zapravo gusto upakovani kationi, a ne neutralni atomi. Kationi su nastali otpuštanjem elektrona i onda ti se elektroni slobodno kreću i pripadaju svim kationima. Ovo su slobodni, delokalizovani elektroni koji su se nalazili u vanjskoj ljusci atoma. Kada kažemo da su delokalizovani, to znači da se oni više ne nalaze na originalnoj lokaciju, u blizini kationa od kojeg su „pobjegli“. Zapravo, u metalnoj rešetci kao da su kationi metala „uronjeni“ u more elektrona. Pošto se ovi elektroni mogu kretati slobodno, to metali mogu provoditi struju i toplotu jer upravo elektroni prenose struju i toplotu.
Sama metalna veza je ostvarena snažnom silom privlačenja kationa i slobodnih elektrona. Zato što je ta sila snažna, tačke topljenja većine metala su visoke i potrebno je mnogo energije da bi se ova sila oslabila. Jedini metal koji je tečan na sobnoj temperaturi jeste živa, Hg. Ona se ledi tek na -38.8oC.
Metali su rastegljivi i kovni, što znači da se ne lome i ne razbijaju kada djelujemo nekom silom na njih. Metali su se nekada kovali ručno čekićem i to su radili kovači, međutim danas se metali uglavnom obrađuju mašinski. U suštini, kationi metala „uronjeni“ u more elektrona, klize jedni preko drugih te komad metala mijenja oblik, ali ostaje u komadu. Čestice su kod metala poredane u kompaktnu i pravilnu strukturu, a takve strukture zovemo kristali. Postoje različiti tipovi pakovanja ovih čestica, ali je za sve zajedničko to da, zbog pravilnog rasporeda čestica, odbijaju svjetlost i zato su metali sjajni.
U rastaljenom stanju, metali se mogu miješati i tako stvarati legure. Legure nisu hemijski spojevi, one su smjese. U leguri se svojstva metala poboljšavaju te se neke legure često koriste u svakodnevnom životu. Kovani novac je napravljen od legura nekoliko metala. Još neke poznate legure su čelik, mesing i bronca.
Metale možemo koristiti na različite opisane načine upravo stoga što njihova važna svojstva omogućava metalna veza.
