Mačke koje imaju boju krzna poput Garfielda su veoma omiljene. Neobične su i krupnije nego druge i obično su mužjaci, o čemu smo već pisali. Ali naučnici nisu znali koji to gen utvrđuje da su mačke i mačori ginger, odnosno narandžasti. Inače, to je jedna od omiljenih boja mačaka i obično se takve jako traže.
Ako ste ikad primijetili narandžastu mačku i pitali se što joj daje tu prepoznatljivu boju, nauka sada ima odgovor: radi se o genu Arhgap36. Nova istraživanja otkrivaju da ćelije kože iz kojih raste narandžasto krzno proizvode čak 13 puta više RNK iz ovog gena u poređenju sa stanicama bez narandžastih dlaka.
O tome su na preprint platformi bioRxiv– jednom od najpopularnijih spremišta nerecenziranih članaka prije objavljivanja – postavljena čak dva rada koji objašnjavaju genetiku iza narandžastih mačaka. Jedan dolazi iz laboratorije Grega Barsha na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. Drugi je iz laboratorije Hiroyukija Sasakija na Univerzitetu Kyushu u Japanu.
Istraživači su očekivali da će pronaći mutaciju u dijelu gena koji kodira protein. No, iznenadilo ih je otkriće da se promjena dogodila u prethodnom dijelu sekvence gena. U pitanju je delecija (brisanje dijela genetičkog koda) od 5 kilobaza, prisutna kod svake narandžaste mačke iz baze podataka od 188 proučenih mačaka.
Inače, Arhgab36 gen je uključen u proces embrionalnog razvića i naučnici ga prije nisu povezivali s bojom krzna. Crvena boja kose, rođokosost kod ljudi povezana je sa jednim drugim genom, vezanim za melanin, Mc1r. Zapravo kod sisara je boja krzna, dlake kose i drugih dlaka kod ljudi povezana sa dva tipa melanina – eumalanin daje tamnu boju, dok feomelanin daje crvenkastu boju. Međutim narandžasta boja mačaka ne ovisi od varijacijama gena Mc1r, nego je nešto baš neočekivano, poptpuno drugi lokus, potpuno drugi gen.
Ovaj gen, a zajedno s njim i mutacija, smješteni su na X hromosomu, što objašnjava zanimljive razlike u boji između spolova. Većina narandžastih mačaka su mužjaci, koji imaju samo jedan X hromosom. Kod ženki, koje imaju dva X hromosoma, stvari su složenije. Ženke često završe s krznenim “mozaikom” – dijelovima narandžaste boje pomiješane s drugim nijansama, pa ih zovemo calico ili kornjačevine ili trobojke. Nekad su te kombinacije prošarane, baš kao kornjačevina, a nekad su raspoređena kao područja različito obojenog krzna.
Razlog za to leži u procesu koji se naziva inaktivacija X hromosoma. Da bi se spriječila prekomjerna ekspresija gena, sisari, tj. kod ženki sisara, nasumično se deaktivira jedan od dva X hromosoma u svakoj ćeliji. Kod narandžastih mačaka, to znači da će neki dijelovi kože nositi aktivnu narandžastu mutaciju, dok će u susjednim stanicama taj hromosom biti deaktiviran. I da – ovaj proces dekativacije jednog X hromosoma se dešava i kod žena.
U rijetkim slučajevima kada obje kopije X hromosoma nose mutaciju, ženka postaje jednako narandžasta kao i mužjak . Istraživači su također otkrili da mutacija potiskuje gene za tamne pigmente, poput crne i smeđe boje, dok pojačava proizvodnju crvenkastih i žućkastih pigmenata.
Sljedeći put kad ugledate narandžastu mačku, znajte: ona duguje svoj upečatljiv izgled neobičnom genu i jedinstvenom genskom triku!
