Neandertalci su misteriozno nestali prije otprilike 40 000 godina, ali ne prije nego što su podijelili svoju DNK sa jednom srodnom vrstom-podvrstom ljudi: nama.
Možda se 2-3% gena koje smo naslijedili od neandertalaca (ako dolazimo iz Azije ili Evrope) čini malo, ali je za opstanak ljudskog roda bilo veoma važno. Već sam pisala o tome kako smo neke karakteristike imunog sistema nasljedili od ovih rođaka, a naučnici još kopaju po genomima i pokušavaju razumjeti naš odnos sa Neandertalcima.
Neandertalce su mogli zaraziti isti virusi koji inficiraju i nas, ali su nam rođe prenijele gene koji nam pomažu da se izborimo sa virusima. David Enard sa Univerziteta Arizona u Tucsonu i Dmitri Petrov sa Univerziteta Stanford su tražili neandertalsku DNK u regionima genoma modernih ljudi koji kodiraju proteine koji nas štite od virusa.
Zapravo, pronašli su više neandertalske DNK upravo u regionima zaduženim za sintezu tvari koje se bore sa virusnim napadačima nego bilo gdje u genomu modernih ljudi. Također, ove sekvence DNK su obično bile duže i češće nego bilo koje druge sekvence porijeklom od neandertalaca.
Rezultati rada spomenutih naučnika sugeriraju da su ovi segmenti neandertalske DNK imali prednosti i da su ranim modernim ljudima pomogli da se bore sa virusnim infekcijama i budu otporniji. Neandertalci su naseljavali područje van Afrike već neko vrijeme i razvili su otpornost na virusne bolesti koje su postojale sjevernije, u Evropi i Aziji.
Novi talas migracija i ljudi koji su naseljavali ovo područje nisu imali tu otpornost, ali su, pareći se sa pripadnicima neandertalaca, dobijali potomstvo koje je nasljeđivalo neandertalsku otpornost na nove patogene.
Dakle, ne samo što su nam prenijeli viruse, neadertalci su nam prenijeli i sredstvo odbrane – to je tzv. teorija “otrova-antiotrova”.
Također, proučavanje ovih segmenata može reći i ponešto o tome koje su epidemije napadale rane drevne populacije.