- Povjerenje javnosti u nauku ključno je za donošenje odluka zasnovanih na dokazima, a transparentnost i naučna pismenost su važni faktori za održavanje visokog nivoa tog povjerenja.
- Iako se povjerenje u nauku razlikuje među političkim grupama, sveukupno povjerenje u naučnike je u porastu.
Da li građani imaju povjerenja u nauku? Gdje najviše?
Naučne informacije ključne su za donošenje odluka utemeljenih na dokazima. Povjerenje javnosti u nauku može pomoći donositeljima odluka da djeluju na temelju najboljih dostupnih dokaza, posebno tokom kriza kao što su klimatske promjene ili pandemija COVID-19. A da bi povjerenje u nauku bilo visoko, mora postojati i značajan nivo naučne pismenosti kod građana te transparentnost naučne zajednice.
Prema nekim istraživanjima, povjerenje u nauku je naraslo u SAD-u nakon pandemije, ali prema nekim drugim istraživanjima, došlo je do pada. Međutim, istraživanja pokazuju jednu stvar prilično čvrsto – a to je da oni koji su imali povjerenje u nauku prije, sada je to povjerenje još čvršće, dok se povjerenje smanjilo kod onih koji ni prije nisu imali naročito visoko povjerenje u nauku i naučnike.
Analiza koju je vodio Univerzitet u Mičigenu pokazuje da osnovno povjerenje Amerikanaca u nauku i naučnu ekspertizu nije uzdrmano napadima Trumpove administracije na naučnu ekspertizu i ostalo je visoko tokom posljednjih šest decenija. Štaviše, ova analiza pokazuje kako su Trumpovi napadi čak ojačali povjerenje u nauku i naučnu zajednicu, ali kod određenih grupa. Studija je objavljena u Oxford Academic pod naslovom “Citizen attitudes toward science and technology, 1957–2020: measurement, stability, and the Trump challenge” (1).
Napadi Trumpa na naučne stručnjake – kao što je kritika usmjerena na Anthonya Faucija, bivšeg direktora Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti – povećali su nivo stranačke polarizacije u Sjedinjenim Američkim Državama i učinili pitanje naučne ekspertize relevantnijim za mnoge Amerikance. Udio odraslih osoba koje nisu imale stav o naučnoj ekspertizi 2016. godine značajno je opao tokom četiri godine Trumpove administracije.
„Udio Amerikanaca sa niskim nivoom poverenja u naučnu ekspertizu porastao je sa 3% 2016. na 13% 2020. godine“, rekao je vodeći istraživač Jon D. Miller, naučni istraživač emeritus na Institutu za društvena istraživanja Centra za političke studije. „Ali taj porast je nadmašen porastom udjela Amerikanaca sa visokim nivoom poverenja u naučnu ekspertizu, sa 23% na 58%.”
Pogledi i akcije Trumpove administracije u vezi sa temama poput klimatskih promjena, zaštite životne sredine i pandemije COVID-19 široko su osuđivani kao republikanski rat protiv nauke. Ali čak i među konzervativnim republikancima, udio onih sa visokim nivoom povjerenja u naučnu ekspertizu više je porastao između 2016. i 2020. godine nego udio onih sa niskim nivoom povjerenja.
“Kada ljudi nisu posebno zainteresovani za nauku, obično nemaju visok nivo poverenja ili nepoverenja u nju. Ali pandemija je svima dala novi razlog da se zainteresuju za nauku“, rekao je koautor studije Mark Ackerman, profesor informacionih, elektrotehničkih i računarskih nauka na Univerzitetu Michigan.
Analiza promjena između 2016. i 2020. godine provedena je na osnovu podataka iz serije nacionalnih anketa javnog mnijenja počevši od 1957. godine. Ove ankete pokazuju da Amerikanci dosljedno iskazuju visok stepen cijenjenja koristi od nauke i tehnologije i imaju relativno nizak stepen zabrinutosti zbog njihovih opasnosti tokom posljednjih šest decenija.
Godine 2016., interesovanje za nauku i tehnologiju, studiranje na fakultetskom nivou nauke i tehnologije i nivo obrazovanja bili su najjači prediktori cijenjenja koristi nauke i tehnologije – pri čemu je povjerenje u naučnu ekspertizu bilo blizu četvrtog mjesta. Fundamentalna vjerska uvjerenja bila su daleko najjači prediktori zabrinutosti zbog opasnosti nauke i tehnologije.
Situacija je bila slična i 2020. godine, osim što je građanska naučna pismenost postala jači prediktor cijenjenja koristi nauke i tehnologije, što sugeriše da osnovni nivo naučnog razumijevanja omogućava ljudima koji ranije nisu bili zainteresovani za nauku i tehnologiju da se brzo upoznaju sa aktuelnim događajima, posebno pandemijom COVID-19.
No, prema istraživanju Pew Research iz novembra 2023. stvari ovako stoje: sveukupno, 57% Amerikanaca kaže da je nauka imala uglavnom pozitivan učinak na društvo. Ovaj je udio pao za 8% od novembra 2021. i za 16% od prije početka epidemije koronavirusa.
Otprilike trećina Amerikanaca (34%) je rekla da je utjecaj nauke na društvo jednako pozitivan kao i negativan. Mali udio (8%) smatra da je znanost imala uglavnom negativan utjecaj na društvo. Oko 73% Amerikanaca je u tom istraživanju smatralo kako naučnici djeluju u najboljem interesu javnosti, što je dosta ohrabrujuće.
Ali prema ovom istraživanju Pew Research, pokazala se također polarizacija – opadanje razine povjerenja u naučnike posebno je izraženo među republikancima i republikanski nastrojenim nezavisnima tokom posljednjih nekoliko godina. Ovo je trend koji postoji već godinama i nije karakterističan samo za SAD, ali je tu možda više izražen, trend da su konzervativne i religijske grupe manje naklonjene nauci i imaju manje povjerenja u nju (3).
Gotovo četiri od deset republikanaca (38%) je u Pew Research reklo da nemaju previše ili nimalo povjerenja u naučnike da djeluju u najboljem interesu javnosti. Taj je udio dramatično porastao u odnosu na 14% republikanaca koji su imali to mišljenje u aprilu 2020. Velik dio ove promjene dogodio se tokom prve dvije godine pandemije i ustrajao je u novijim istraživanjima.
PewResearch 2023
Kako stoji situacija u svijetu s povjerenjem u nauku?
Prema podacima Statista za 2022, SAD nisu u prvih 10 zemalja po povjerenju u nauku. Prva je Kina sa 71%, a zatim slijede Španija, Meksiko, Kolubmija i Argentina. Zanimljivo je da u prvih 10 nema čak ni skandinavskih zemalja – Danska je najviša na listi, 11.-ta sa 60% građana koji imaju povjerenje u nauku.
Izvor: Statista 2022
Prema Wellcome Global Monitor 2020, povjerenje ljudi u nauku i naučnike se povećalo. Na globalnoj razini, oni koji su rekli da ‘puno’ vjeruju znanstvenicima porasli su s 34% u 2018. na 43% do kraja 2020. Prema ovom istraživanju, povjerenje je poraslo upravo u grupama u kojima možda ne bismo očekivali – onima koji su rekli kako znaju tek nešto malo ili ne znaju ništa o nauci.
Studija iz februara 2024. na više od 70.000 ljudi sugeriše da se razine povjerenja razlikuju među zemljama i da su povezane s političkom orijentacijom.
Dakle, postoje pomalo oprečni rezultati različitih studija, neki opstimistični neki ne baš tako optimistični. Ono što je dovelo do rasta povjerenja u nauku u SAD-u u mičigenskom istraživanju svakako je jačanje povjerenja u nauku kod demokrata, tako da to u konačnici daje i opšti rast povjerenja. Međutim, ono što nas treba brinuti jeste polarizacija – u grupacijama tradicionalno manje sklonim da imaju povjerenje u nauku, to povjerenje je još više opalo, a u zajednicama gdje je povjerenje bilo relativno visoko, sada je još više. Ovo je jabuka razdora, kao i mnogo drugih tema.
Jedno istraživanje iz 2022. je otkrilo da ljudi s previše samopouzdanja koji ne vole nauku imaju tendenciju pogrešnog uvjerenja da je njihovo stajalište uobičajeno te da se stoga mnogi drugi slažu s njima.
Reference:
- Jon D Miller, Belén Laspra, Carmelo Polino, Glenn Branch, Mark S Ackerman, Robert T Pennock, Citizen attitudes toward science and technology, 1957–2020: measurement, stability, and the Trump challenge, Science and Public Policy, 2024;, scad086, https://doi.org/10.1093/scipol/scad086
- https://www.sciencefriday.com/segments/science-journalism-trust-in-science/
- Gauchat, G. (2012). Politicization of science in the public sphere: A study of public trust in the United States, 1974 to 2010. American Sociological Review, 77(2), 167-187.
