Novija istraživanja sugerišu da bi povremeni post mogao pružiti alternativni način za mozak da dobije energiju i zaštiti se od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti (1).

Povremeni ili intermitentni post, koji nije nova ideja – stari Grci su vjerovali da post poboljšava razmišljanje – sastoji se od kratkih razdoblja ograničenja unosa kalorija, obično od 12 do 48 sati, praćenih razdobljima normalnog unosa hrane.

Postoje četiri načina na koje povremeni post može djelovati na tijelo i potencijalno objasniti njegove učinke na mozak.

Prvo, post može potaknuti ketozu, stanje u kojem tijelo počinje sagorijevati masnoće umjesto ugljikohidrata, što može pružiti alternativni izvor energije za mozak. Sve je više dokaza kako ketoza ima pozitivni efekat kao strategija borbe s Alzheimerovom bolešću (2).

Drugo, ograničavanje unosa hrane na određeno vrijeme tokom dana može uskladiti naše prehrambene navike s cirkadijanim ritmovima tijela, odnosno ritmovima budnosti i spavanja, što može pozitivno utjecati na rad organa, uključujući mozak.

Treće, post može poboljšati funkciju mitohondrija, što je ključno za opšte zdravlje mozga, smanjenjem oksidacijskog stresa i poboljšanjem metabolizma.

Konačno, povremeni post može utjecati na komunikaciju između crijeva i mozga, što može imati utjecaj na raspoloženje, kogniciju i mentalno zdravlje.

Iako postoje studije koje podržavaju ulogu povremenog posta u poboljšanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti, potrebna su daljnja istraživanja, osobito na ljudima. Italijanski gerontolog Valter Longo, smatra kako zapravo post produžava život. Longova namjera je da živi preko 100 godina, a nedavno je objavio studiju u Nature Communications koja tvrdi kako imitiranje gladovanja i posta tj. ishrana u kojoj se organizam “natjera” da “misli” kako posti smanjuje biološku dob i rizik od bolesti (3).

Važno je napomenuti da brza redukcija tjelesne mase povezana s postom može dovesti do nedostatka hranjivih tvari, gubitka mišićne mase i smanjenja funkcije imunološkog sistema, posebno kod starijih odraslih osoba.

Prolongirani post ili ozbiljno ograničenje unosa kalorija mogu nositi rizike poput umora, vrtoglavice i neravnoteže elektrolita, što može pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Također, stručnjaci smatraju da ova vrsta posta zahtijeva personalizirani pristup, jer postoje i dokazi da za nekoga može imati negativan utjecaj. Recimo, neke studije, prema CNN-u pokazuju kako su ljudi koji su se pridržavali 8-satnog, vremenski ograničenog rasporeda prehrane imali veću vjerovatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti.

 

Reference:

  1. Ye YC, Chai SF, Li XR, Wu MN, Cai HY, Wang ZJ. Intermittent fasting and Alzheimer’s disease-Targeting ketone bodies as a potential strategy for brain energy rescue. Metab Brain Dis. 2024 Jan;39(1):129-146. doi: 10.1007/s11011-023-01288-2. Epub 2023 Oct 12. PMID: 37823968.
  2. Xu Y, Zheng F, Zhong Q, Zhu Y. Ketogenic Diet as a Promising Non-Drug Intervention for Alzheimer’s Disease: Mechanisms and Clinical Implications. J Alzheimers Dis. 2023;92(4):1173-1198. doi: 10.3233/JAD-230002. PMID: 37038820.
  3. Brandhorst, S., Levine, M.E., Wei, M. et al. Fasting-mimicking diet causes hepatic and blood markers changes indicating reduced biological age and disease risk. Nat Commun 15, 1309 (2024). https://doi.org/10.1038/s41467-024-45260-9