Podaci istraživanja iz 126 zemalja sugerišu da ljudi imaju povjerenja u vakcine ako žive u zemljama u kojima je povjerenje u nauku veliko. Brojni dokazi pokazuju da ljudi imaju tendenciju vjerovati vakcinama ako vjeruju i nauci općenito. Odnosno, stepen naučne pismenosti, razumijevanja naučnih činjenica pojedinca i uopšteno povjerenje u nauku u nekoj sredini pozitivno utječe i na prihvatanje vakcina, pogotovo onih koje su nove, poput COVID19 vakcina.
Službe za javno zdravstvo širom svijeta bore se nadvladati ovo oklijevanje oko vakcina. Sama studija je, autori napominju, urađena prije pandemije, i prije pojave COVID-19 vakcina.
Da bi razumjeli kako društveni stavovi utječu na pojedinačno kolebanje, Patrick Sturgis iz Londonske škole ekonomije i političkih nauka i njegove kolege analizirali su podatke više od 120 000 ispitanika kako bi procijenili povjerenje svake osobe u vakcine u kontekstu šireg povjerenja u nauku u svojoj zemlji. Njihov rad je objavljen u Nature Human Behaviour pod naslovom “Trust in science, social consensus and vaccine confidence” u maju 2021.
Tim je otkrio da je povjerenje u pojedinačne vakcine najveće u zemljama s najvećim povjerenjem u nauku u cjelini, bez obzira na čovjekovo vlastito mišljenje o nauci. Ova je korelacija najjača kada postoji konsenzus u cijeloj zemlji da su nauka i naučnici pouzdani.
Povjerenje u nauku najveće je u Sjevernoj Americi, zapadnoj Evropi i Australiji, a najmanje u Južnoj Americi, istočnoj Evropi i Africi. Povjerenje u nauku je također veće u bogatijim zemljama i zemljama u kojima je nejednakost dohotka niža. Muškarci, ljudi s više obrazovanja i ljudi s višim prihodima također izvještavaju o većem povjerenju u nauku.
Društveni konsenzus o povjerenju u nauku znatno je jači u zemljama s višim razinama formalnog obrazovanja i nižim razinama nejednakosti u prihodima. Unutar zemalja socijalni konsenzus oko povjerenja u nauku veći je među obrazovanijim ljudima i onima s višim prihodima.
Češka ima najmanji socijalni konsenzus o povjerenju u nauku, a Gvineja, Rumunija, Bocvana i Ujedinjeni Arapski Emirati također pokazuju izrazito nisku razinu slaganja oko toga može li se vjerovati znanosti. Na drugom kraju spektra, Tajland, Latvija, Togo, Iran, Nepal, Italija i Japan imaju najveći nacionalni konsenzus o povjerenju u nauku.
Autori sugerišu da bi ovaj uvid mogao dovesti do novih istraživanja o tome kako se društveni konsenzus oko povjerenja u nauku može koristiti za promicanje učinkovitih strategija i kampanja vakcinacije. Povjerenje u nauku se stiče i promicanjem nauke, radu na većoj razini naučne pismenosti u društvu i komuniciranjem naučnih tema.
