Rodni stereotipi ugrađeni u jezik mogu imati značajan efekat na način na koji se žene tretiraju u STEM području, pokazalo je novo istraživanje iz SAD-a. Ovo istraživanje otkriva rodne stereotipe ugrađene u 25 jezika. Stereotipi utječu čak i na djecu od dvije godine.

Molly Lewis, kognitivna naučnica na Odsjeku za društvene nauke i nauke odlučivanja na Univerzitetu Carnegie Mellon u Pittsburghu, Pennsylvania, koautorica je studije koja je pomno proučavala 25 jezika kako bi istražila rodne stereotipe u jeziku koji kompromitiraju napore da se podupre rodna ravnopravnost u STEM-u.

Ona i njen kolega Gary Lupyan su pronašli niz zapanjujućih rezultata koji pokazuju utjecaj jezika na rodne stereotipe. Lewis i njezin tim ispitali su kako se određene riječi podudaraju ili povezuju sa ženama u poređenju s muškarcima. To su učinili gledajući prevalenciju koliko se često ‘žena’ automatski povezuje s ‘domom’, ‘djecom’ i ‘obitelji’, dok se ‘muškarac’ povezuje s ‘karijerom’ i ‘poslom’.

Njen je tim pogledao statistiku o rodnim asocijacijama ugrađenim u različite jezike i otkrio da jezici s većim rodnim predrasudama obično imaju i govornike s jačim rodnim predrasudama, otkrivajući kako su implicitne rodne asocijacije snažno predviđene jezikom kojim govorimo.

Rad, objavljen u časopisu Nature Human Behavior 2020. godine, pod naslovom „Gender stereotypes are reflected in the distributional structure of 25 languages” (1) uključio je 657.335 sudionika u 39 zemalja. Jezici koji se testiraju su engleski, hindi, indonezijski, filipinski, malajski, nizozemski, turski, arapski, perzijski, norveški, švedski, korejski, finski, mandarinski, japanski, talijanski, hebrejski, portugalski, njemački, hrvatski, francuski, poljski, rumunski i španski. Utvrđeno je koliko se lako stereotipi uče iz jezika i kako “jezične asocijacije oblikuju ljudske implicitne prosudbe”, opisano je u radu.

Kulturni stereotipi, poput mišljenja da su muškarci prikladniji za plaćeni posao, a žene za brigu o domu i porodici, mogu štetno pridonijeti rodnoj neravnoteži u STEM poljima, rodnoj nejednakosti za koju se Lewis nada da će se ispraviti.

Na ispitanicima je proveden test implicitnih asocijacija, kako bi se ispitala veza između pojedinog jezika i razine rodnih predrasuda govornika tog jezika – konkretno, povezuju li ispitanici muškarce s pojmovima vezanima uz karijeru i novac, a žene uz dom i porodicu. Test je pokazao da govornici jezika s jačim rodnim stereotipima imaju i govornike sklonije pristranom razmišljanju o muškarcima i ženama.

Rad primjećuje da djeca počinju ukorjenjivati rodne stereotipe u svojoj kulturi u dobi od dvije godine te da dječje knjige napisane i dizajnirane da isključe rodno pristrane ideje mogu biti vrijedan korektiv.

Žene su slabo zastupljene u STEM radnoj snazi i dalje su isključene iz punog sudjelovanja u nauci. Prema UNESCO, manje od 30% istraživača diljem svijeta su žene.

Tokom pandemije COVID-19 pojačanje muških glasova u medijima i istraživačkim institucijama učvrstilo je nevidljivost žena u STEM-u. Brojne kvalificirane epidemiologinje, virologinje, imunologinje i kliničarke bile su na prvoj liniji odgovora na COVID-19, a medijske kuće pristrano su izvještavale s muškarcima u fokusu događaja, dodatno usložnjavajući nejednakosti, izvještava Guardian.

Istraživanje Lewis i Lupyan sugeriše da bi jezične asocijacije mogle biti uzročno povezane s implicitnom prosudbom ljudi o tome što žene mogu postići.

Iznenađujuće, ovo istraživanje je otkrilo da srednja dob zemlje utječe na rezultate studije. Zemlje s većim brojem starijeg stanovništva imaju jaču pristranost u povezanosti između karijere i spola.

U drugom dijelu istraživanja Lewis i Gupyan su posmatrali strukturne aspekte jezika, poput postojanja rodno specifičnih naziva zanimanja. Istraživači su putem modela mašinskog učenja ispitali pojmove vezane uz rodno obilježene nazive zanimanja i došli do zaključka da su govornici jezika koji imaju rodno obilježene nazive zanimanja (poput slavenskih jezika) skloniji rodnim stereotipima od govornika jezika koji ih nemaju.

Isti ispitanici iskazuju intenzivnije seksističke stavove kada se istraživanje provodi na jeziku koji ima gramatički rod (npr. španski, francuski, slavenski jezici), nego kada se istraživanje provodi na jeziku koji nema gramatički rod (npr. engleski).

Sve ovo upućuje na korist od rodno pravednog jezika. Međutim, postizanje rodno pravednog jezika je kompleksno i teško u nekim jezicima.  Dvije strategije kreiranja rodno pravednog jezika su neutralizacija, što se odnosi na pretvaranje muških oblika imenica u rodno neobilježene, te feminizacija odnosno korištenje i stvaranje ženskih oblika riječi koje se tradicionalno upotrebljavaju samo u muškom rodu i utječu na percepciju tog pojma kao muškog. Primjerice – hemičar -hemičarka, inženjer-inženjerka. Međutim, poseban problem predstavljaju neki jezici, a među njima i slavenski, dakle naši jezici u kojima feminizacija imenica može imati i neželjene efekte jer “feminizirane riječi” u tim jezicima nose konotacije koje dodatno produbljuju rodnu diskriminaciju.

 

Reference:

  1. Lewis, M., Lupyan, G. Gender stereotypes are reflected in the distributional structure of 25 languages. Nat Hum Behav 4, 1021–1028 (2020). https://doi.org/10.1038/s41562-020-0918-6