Prisjetimo se kako su neki prethodni američki predsjednici podržavali nauku. Neki od njih nisu bili popularni, neki su bili republikanci, neki demokrate, ali svima je zajedničko to što su uradili nekoliko značajnih stvari za nauku i zaštitu životne sredine.
 |
| Harry Truman |
Harry Truman je bio 33. predsjednik SAD (u kabinetu od 1945. do 1953.), a potpisao je dekret kojim je omogućeno stvaranje National Science Foundation.
 |
| Dwight Eisenhower |
Dwight D. “Ike” Eisenhower bio je 34. predsjednik SAD. U kabinetu predsjednika je boravio od 1953. do 1961. Bio je čuven po svojoj vojnoj karijeri, ali i po ulozi u postratnom periodu. Nakon što je SSSR lansirao prvi satelit u svemir – Sputnjik, 1957. godine, Ike je podržao stvaranje civilnog tijela za istraživanje svemira, što je Kongres odobrio. NASA je osnovana 1. oktobra 1958. Danas se ne bavi samo istraživanjem svemira, nego i montoringom promjena uzrokovanih klimatskim promjenama na Zemlji.
 |
| JFK |
John F Kennedy je je bio predsjednik od 1961. do 1963. podržao je stvaranje i lansiranje komercijalnih komunikacijskih satelita (The Communication Act iz 1962. je ovo omogućio). Još je poznatija njegova odluka od 25. maja 1961. da pošalje astronaute na Mjesec, što je začetak misije Apollo. To se dogodilo nakon što je SSSR 12. aprila 1961. poslao prvog čovjeka u svemir.
 |
| Lyndon Johnson |
Lyndon B. Johnson bio je 36. predsjednik SAD, od 1963. do 1969. i, podsjetimo se, bio je “slučajni” predsjednik: zakletvu je položio u Air Force One avionu, svega dva sata nakon ubistva predsjednika Kennedyja:
 |
| Lyndon Johnson polaže zakletvu u Air Force One |
Lyndon Johnson je nadgledao stvaranje ARPA mreže, koju je postavila DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), a koja je predstavljala mrežu kompjutera na Zapadnoj obali, jedan od nekoliko prekursora interneta (uz mrežu CERN-a, kojoj je doprinos dao Tim Berners-Lee). ARPA nije bila naročito djelotvorna – sistem je brzo pao, ali ipak je to prabaka interneta. Johnson je preimenovao NASA-in svemirski centar Cape Canaveral u Cape Kennedy.
 |
| Richard Nixon |
Richard Nixon, 37. predsjednik SAD, u kabinetu od 1969. do 1974. godine, poznat je po Watergate aferi, ali možda treba dodati i to da je potpisao Clean Water Act, Clean Air Act, National Environmental Policy Act i Endangered Species Act. Nixon je podržavao rastući pokret zaštite životne sredine. Potpisao je i naredbu koja je dovela do stvaranja Environmental Protection Agency (EPA). Naslijeđe ovog perioda se nalazi pod najvećim udarom nove administracije.
 |
| Jimmy Carter |
James Earl “Jimmy” Carter Jr. bio je 39. predsjednik SAD (u kabinetu od 1977. do 1981.). Mogao je postati inženjer, ali, sticajem okolnosti, nije. Ipak, uvijek je pokazivao interesovanje za nauku i bio je sklon nauci. Završio je mašinstvo, a onda nastavio školovanje pridruživši se Mornaričkoj akademiji (ljeto 1943.), diplomirao među 10% najboljih u svojoj klasi 1946. i postao časnik podmornice. Godine 1952. mornarica je Cartera dodijelila programu nuklearnih podmornica adm. Hymana Rickovera. To je prekinuto smrću njegova oca (juli 1953.). Dao je ostavku na dužnost i otpušten je iz aktivne službe (kako bi preuzeo porodično gospodarstvo i posao te brinuo o svojoj majci. Njegovo iskustvo s obukom o nuklearnoj energiji, iako kratko, dalo mu je uvid da djeluje 1. aprila 1979., kada je lično posjetio elektranu Three Mile Island, Harrisburg, Pennsylvania, samo četiri dana nakon nesreće nuklearnog reaktora ( 28. marta 1979.). Podržao je Space Shuttle Project, razvoj Hubble teleskopa i misiju Voyager. Bio je privatno prijatelj sa evolucionim biologom Stephenom J. Gouldom, sa kojim je često raspravljao o finim detaljima Darvinove teorije.
 |
| Ronald Reagan sa suprugom |
Ronald Wilson Reagan bio je, 40. predsjednik SAD-a, u kabinetu od 1981. do 1989. Neki su ga prozvali “holivudskim predsjednikom”, neki “kaubojem”. Slušao je savjete svoje supruge Nancy, koji su bili zasnovani na astrologiji, a uspio je i reći kako “drveće pravi više zagađenja nego automobili”, što je, na određenom nivou i u određenim uslovima parcijalno tačno jer po izuzetno toplom vremenu drveće otpušta terpene i izoprene u atmosferu – molekule koje uzrokuju fotohemijski smog. Reagan je također uklonio solarne panele sa Bijele kuće, postavljenje za vrijeme predsjedavanja Jimmyja Cartera. Ipak, nije Reagan bio toliko loš sa naukom: bio je spreman na stvaranje okvira za saradnju sa Sovjetima na zajedničkom svemirskom programu u toj posthladnoratovskoj eri i bio je veliki pobornik istraživanja svemira.Dvojica Busheva i Bill Clinton se nisu posebno istakli: administracija G.W.Busha Jr. je čak minirala napore za zaštitu okoliša i biodiverziteta. Bill Clinton je bio prezauzet “važnijim stvarima”. Jedino je Barrack Obama bio izrazito na strani nauke i promocije nauke.U diskusijama za medije, Hillary R. Clinton i Donald Trump se nisu pokazali kao poznavatelji nauke: Hillary je uspjela izjaviti da “vjeruje u nauku”, iako nauka nije nikakav sistem vjere. Ipak, izvukla se na vakcinama, dok Trump pokazaju antivakcinalne tendencije. Hillary se nije previše pametnom pokazala ni po pitanju GMO, dok je Trump ćutao o tome.
Veliki prijatelji nauke bili su i Thomas Jefferson te John Adams, Theodor Roosevelt (uprkos tome što je bio strastven lovac, bio je i ljubitelj biologije, prirodnjaštva te, na neki uvrnut način i čuvanja živog svijeta), dok je Franklin Delano Roosevelt krenuo u Manhattan projekat – projekat koji je okupio neke od najvećih fizičara tog doba (Oppenheimer, Fermi, Feynman, Szilard), nanio mnogo pustošenja i boli, ali i otvorio novo poglavlje fizike.
