Naučnici su sprali ljagu sa imena Gaëtana Dugasa kao “nultog pacijenta” epidemije SIDA u New Yorku i sjevernoj Americi uopšte. Genetička analiza uzoraka virusa je pokazala kako je virus imao drugačiju rutu. Rad pod nazivom “1970s and ‘Patient 0’ HIV-1 genomes illuminate early HIV/AIDS history in North America” objavljen je u časopisu Nature, 26. oktobra 2016.
Dugas (20. februar, 1953. – 30. mart, 1984.), bio je Kanađanin, a radio je kao stjuart. U knjizi novinara Randyja Shiltsa, And the Band Played On: Politics, People, and the AIDS Epidemic iz 1987. godine, koja dokumentuje širenje epidemije SIDA-e u SAD, Dugas je opisan kao osoba koja je donijela virus u SAD. Također, opisan je kao sociopata koji je namjerno inficirao svoje partnere te kao “Kolumbo SIDA-e”. Nakon izlaska ove knjige, javnost se počela referirati na Shiltsovu nedokazanu hipotezu kako je od Dugasa sve počelo. Sam Shilts je također bio HIV pozitivan, testirao se na prisustvo virusa dok je pisao knjigu, ali je odbio da mu se rezultati testa saopšte sve dok ne završi knjigu, kako ta informacija ne bi utjecala na njegove stavove i način na koji piše knjigu.
Prema ovoj knjizi, Dugas je direktno ili indirektno povezan za 40 od prvih 248 registrovanih slučajeva infekcije HIV-om. Jasno je da je Dugas bio promiskuitetan i gay, ali da li je on zaista bio osoba od koje je sve počelo? Da li je on zaista zarazio gotovo cijelu sjevernu Ameriku?
Prvo, dozvolite da ovdje nešto razjasnimo: danas se u većini romana filmova i serija koje imaju siže vezan za neku epidemiju, o pacijentu (ili životinji) od kojeg kreće epidemija govori kao o “patient zero”, odnosno “patient 0”. Tako je u Outbreak, u Fear The Walking Dead, Contagion, Planet of the Apes…
Međutim,”Patient O”, kako su ljekari dali kodno ime Dugasu, ne znači da je on nulti tj. indeks pacijent. To uz “patient” nije nula, nego je slovo “O”, u značenju “outside”, odnosno izvan, da budemo precizni, “izvan Kalifornije”. U izgovoru, slovo O je postalo nula. Dakle, ljekari koji su se bavili ranim istraživanjima infekcije nisu etiketirali Dugasa kao čovjeka od kojeg je krenula epidemija. Upravo od koda za Dugasa, razvila se ova, danas opšteprihvaćena, fraza “nulti pacijent” kao kalk od “patient zero”, što je kolokvijalizam za indeks slučaj, kako bi pravilno trebalo zvati prvi slučaj oboljelog pri izbijanju epidemija.
Dakle, imamo nesretnog Dugasa, kojeg obično opisuju kao “veoma šarmantnog i seksualno veoma aktivnog naočitog muškarca”, koji je tvrdio da je bio sa oko 2500 muškaraca u životu. Imamo i slučaj tinejdžera Roberta Rayforda, koji je 1969. godine preminuo od posljedica infekcije HIV-om, u svojoj 16-oj godini. Robert je bio prvi slučaj pacijenta sa SIDA, ali je uzrok njegove smrti identifikovan tek 1987. kada su razvijene mnogo osjetljivije tehnike detektovanje virusa, tačnije detektovanja antitijela protiv nekoliko proteina iz kapside HIV-a. Robert nije putovao izvan područja američkog Srednjeg Zapada. Kasnije se spekuliralo da je Robert ili bio prostituka i/ili da je bio zlostavljan i da se na taj način zarazio.
Očigledno je da se Robert morao na neki način zaraziti seksualnim kontaktom i ponegdje se insinuira veza između Dugasa i Rayforda. Ova je, međutim, greška – prema Shiltsovoj knjizi, ime Dugasovog ljubavnika, kojem on piše pisma o svojoj bolesti, je Ray Redford, pa se ova dva imena, Robert Rayford i Ray Redford, brkaju.
Međutim, prema analizi koju sam spomenula na početku, ispada da je virus u New York došao sa Kariba početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, a da je na područje Kariba (Haiti) došao oko 1967. iz Zaira. Međutim, Dugasova krv (uzorak uzet 1983.) sadrži soj virusa koji je već postojao u New Yorku, odnosno Dugas nije donio ništa novo. Kako virus mutira, tako je moguće pratiti određene odlike virusa, ali i njihove promjene.
