Neki naučni radovi sugerišu da osobe koje su pretrpjele infekciju EBV-om imaju povećan rizik od razvoja MS-a u usporedbi s onima koji nisu imali kontakt s ovim virusom. Infekcija s EBV (Epstein-Barrov virus) može uzrokovati multiplu sklerozu, zaključak je studije iz 2022. koja dolazi od naučnog tima s Harvarda.
Multipla skleroza je tip autoimune bolesti kada imunološki sistem organizma napada supstancu zvanu mijelin, koja oblaže duga nervna vlakna, iz nekog nepoznatog razloga. Oštećenja mijelina uzrokuju neurološke probleme karakteristične za ovu bolest. Inače, mijelin se ne nalazi na svim dugim nervnim nastavcima, a funkcija mu je povećanje brzine kojom se električni potencijali kreću nervnim vlaknom i tako prenose impuls.
Procjenjuje se da oko 2.8 miliona ljudi širom svijeta pati od multiple skleroze. Bolest može dovesti do toga da se osoba više ne može kretati samostalno. Konačnog lijeka za ovu bolest nema, postoje samo terapije koje ublažavaju simptome.
Epstein-Barrov virus, ili, kako ga se još označava, humani herpesvirus 4, veoma je čest virus ljudi, a uzrokuje mononukleouzu, koja se još zove i „bolest poljupca”. Infekcije ovim virusom već su povezane s pojavom nekih oblika limfoma, ali i autoimunih oboljenja, sistemskog lupus erythematosus, Sjögrenovog sindroma. Radi se o dvolančanom DNK virusu, koji se prenosi pljuvačkom.
MS se ne smatra nasljednom bolešću, ali određene varijante gena su povezane s povećanim rizikom dobijanja multiple skleroze.
Već dvadesetak godina u naučnoj zajednici traju rasprave kako bi mogući uzrok ove bolesti mogla biti infekcija nekim virusom. Kandidati za ove viruse su bili različiti humani herpes virusi, virusi morbila, zaušnjaka, rubeole te Epstein-Barrov virus, ali je godinama bilo jako teško dokazati neku vezu, sve do rada harvardskog tima, objavljenog u januaru 2022. u prestižnom časopisu Science pod naslovom “Longitudinal analysis reveals high prevalence of Epstein-Barr virus associated with multiple sclerosis“
„Ovo je veliki korak jer sugeriše da se većina slučajeva MS-a može spriječiti zaustavljanjem EBV infekcije i da bi ciljanje na EBV moglo dovesti do otkrića lijeka za MS“, rekao je Alberto Ascherio, profesor epidemiologije i prehrane na Harvard Chan School i viši autor studije.
Tim s Harvarda je analizirao uzorke seruma koje je vojska uzimala svake dvije godine i odredio EBV status vojnika u vrijeme prvog uzorka i odnos između EBV infekcije i pojave MS-a tokom razdoblja aktivne dužnosti. U ovoj skupini, rizik od MS-a se povećao 32 puta nakon infekcije EBV-om, ali je ostao nepromijenjen nakon infekcije drugim virusima. Serumske razine jednog biomarkera degeneracije živca tipične za MS, porasle su tek nakon EBV infekcije. Nalazi se ne mogu objasniti niti jednim poznatim faktorom rizika za MS i upućuju na EBV kao vodeći uzrok MS.
„Trenutno ne postoji način da se efikasno spriječi ili liječi EBV infekcija, ali vakcina protiv EBV-a ili ciljanje virusa antivirusnim lijekovima specifičnim za EBV mogli bi u konačnici spriječiti ili izliječiti MS”, rekao je Ascherio.
