Stanice imunog sistema napadaju stanice raka

 

Izgleda da je na pomolu “biotehnološka utrka” između SAD i Kine. Ova tvrdnja možda zvuči prenapuhano, ali, ako pomno i svakodnevno pratite izvještaje u naučnoj periodici te odakle dolaze naučni radovi koji koriste najnovije biotehnološke metode, primijetićete da sve više radova i ispitivanja dolazi iz Kine. Ova utrka pandan je one između Rusije i SAD u istraživanju svemira u periodu 1957. – 1975. 

 
Od onog trenutka kada je CRISPR tehnologija postala komercijalno dostupna, ona je praktično “pojela” sve ostale metode editovanja gena. Doduše, ako biste željeli ubaciti gen iz jedne vrste u genom druge vrste, tj. stvoriti transgenetički organizam, i dalje bi vam metode koje uključuju upotrebu virusnog vektora bile od koristi. Međutim, ako želite izrezati gen koji je mutiran, pa je uzrok nekog generičkog poremećaja, tu vam je mnogo više od koristi CRISPR. Međutim, istraživanja da li bi CRISPR mogao pomoći kao oruđe genske terapije uglavnom su vršena na pokusnim životinjama. To ni ne čudi – da bi se neki pokus vršio na ljudima, mora biti strogo regulisan. Recimo, kliničko ispitivanje efikasnosti i sigurnosti jedne druge metode editovanja DNK (zink-finger tehnika) na ljudima vršeno je 2014. kada su posebni enzimi, zvani zink-finger nukleaze korišteni kako bi uništili određene gene u imunim stanicama 12 ljudi oboljelih od SIDA-e.
 
Međutim, velika vijest za naučnike je bila kada je objavljeno da je tim kineskih naučnika na čelu sa onkologom Lu Youom sa Univerziteta Sichuan (Sečuan) dobio dozvolu da koriste stanice modificirane metodom CRISPR u terapiji raka, konkretno jednog tipa raka pluća. To se dogodilo 6. jula 2016. U isto vrijeme, SAD su planirale testiranje tehnike CRISPR na ljudima, ali su regulative u SAD znatno strožije, pa se dozvole za rad u SAD dobijaju sporije – naime, ovaj projekat je prvo morao dozvoliti National Institutes of Health (NIH), a potom zeleno svjetlo za ispitivanje na ljudima mora dati i Food and Drug Administration (FDA). Dok su američki istraživači čekali dozvole, kineski su već uveliko isprobavali svoje zamisli. 
 
28. oktobra 2016.godine, nešto malo manje od 5 mjeseci nakon dobijanja dozvole, kineski tim je pacijentu oboljelom od raka pluća dao modificirane stanice. Zapravo, ovo se trebalo dogoditi još u avgustu, ali je kineskom timu trebalo više vremena za uzgoj stanica izmijenjenih CRISPR tehnologijom. 

 




Kineski tim je izolirao stanice imunog sistema pacijenta iz krvi pacijenta, a zatim, pomoću metode CRISPR, onesposobio gen koji kodira protein PD-1. PD-1 je šifra za “Programmed death”, protein koji reguliše imuni odgovor tako što sprječava aktivaciju T-stanica, odnosno, ovaj protein koči imuni odgovor kako bi se spriječilo da imune stanice budu previše reaktivne i izazovu autoimuni odgovor. Međutim, to također znači da tumorske stanice mogu biti izvan radara imunog sistema. Naučnici se nadaju kako će stanice u kojima je je ovaj sistem “zakočen” i koje su u “stanju visoke pripravnosti” napasti stanice kancera. 
 
Modificirane stanice se pacijentima daju u obliku injekcije, a ukupno je planirano da se ovako tretira deset osoba. Ovo je primarno test sigurnosti metode, a potom test njene djelotvornosti.
 
Međutim, postoje i druge metode djelovanja na protein PD-1. Te metode su nešto “konzervativnije” i “klasičnije” jer uopšte ne uključuju editovanje DNK: naime, već postoje antitijela koja djeluju na inaktivaciju PD-1 i to veoma uspješno. Nova metoda uzbuđuje javnost, ali, osim ako ne bude  mnogo, mnogo, mnogo efikasnija od metode sa antitijelima, neće naći put do klinika i komercijalne upotrebe. 
 
Ipak, možda cilj ovog kliničkog ispitivanja i nije napraviti održiv i efikasan način liječenja raka pluća, nego je dio ove biotehnološke utrke i testiranja.