Mjesecotresi, sumpor i rijetka jonosfera.
Tokom svog dvosedmičnog boravka u području oko Mjesečevog južnog pola, indijska misija Chandrayaan-3 već je pružila zanimljive uvide. Seizmograf lendera zabilježio je navodni potres na Mjesecu koji je trajao oko 4 sekunde, i naučnici misle da je izazvan udarom malog meteorita.
Rover je nedvosmisleno potvrdio i prisutnost sumpora na površini Mjeseca.
“Budući da je sumpor hlapljiv, općenito se ne očekuje“, objašnjava astrofizičar Anil Bhardwaj. Štaviše, mjerenja površinske temperature Mjeseca pokazuju da je znatno toplije nego što je zabilježio NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter iz 2009. godine, i “previše toplo da bi vodeni led bio stabilan“, kaže planetarni znanstvenik Paul Hayne.
ISRO izvještava o “relativno rijetkoj” mješavini jona i elektrona u 100 kilometara debelom sloju električki nabijene plazme koja okružuje Mjesečevu površinu blizu južnog pola. Početna mjerenja plazme pokazuju gustoću od oko 5 do 30 miliona elektrona po kubnom metru. Gustoća nije uvijek ista, nego varira u toku lunarnog dana.
Gustoća jonosfere utjecala bi na lunarne komunikacijske i navigacijske sisteme ako bi ljudi nastanjivali Mjesec — što je veća gustoća elektrona, to je duže potrebno radio signalima da putuju kroz jonosferu.
