To što mediji više ne izvještavaju redovno o COVID-19, ne znači da ove bolesti nema. Kao što smo još 2021. predviđali na Nauka govori, ova infekcija nije eradicirana, i uzročnik je ostao u populaciji, kružeći i mutirajući. Bolest je raširena kao gripa, ali pri tome treba imati na umu da ni gripa nije bezazlena bolest, nego se radi o bolesti od čijih se komplikacija može umrijeti.

JN.1: varijanta od interesa

Zbog brzo rastućeg širenja, WHO klasificira varijantu SARS CoV-2 JN.1 kao zasebnu varijantu od interesa (VOI) od roditeljske linije BA.2.86. Prethodno je bio klasificiran kao VOI kao dio podloze BA.2.86.

Na temelju dostupnih dokaza, dodatni globalni rizik za javno zdravlje koji predstavlja JN.1 trenutno se procjenjuje kao nizak. Uprkos tome, s početkom zime na sjevernoj hemisferi, JN.1 mogao bi se povećati teret respiratornih infekcija u mnogim zemljama.

Postojeće vakcine protiv COVID-19 s akcentom na ažurirane vakcine koje štite od omikron soja, štite i od ove varijante. Međutim, dok je u nekim razvijenim zemljama poput SAD odobren treći booster vakcine, i građani se ohrabruju da prime svake godine COVID-19 vakcine baš kao i vakcine protiv gripe, u drugim, slabije razvijenim zemljama, ne postoji mogućnost imunizacije čak ni za one koji bi to željeli.

Naime Stručno savjetodavno tijelo (SST) za imunizaciju protiv COVID 19 u Federaciji BiH nije odobrilo ovu imunizaciju za one koji su primili i drugi buster. Odnosno, ne dozvoljava se vakcinacija ažuriranim vakcinama za one koji su već primili 4 doze (dva bustera i dvije primarne vakcine). Treći buster nije dozvoljen. Na ovaj način, osobe slabijeg imuniteta i starije osobe osuđene su na sudbinu i nedovoljno zaštićene od novih varijanti, te se njihov imunološki sistem mora osloniti na imunitet stečen starijim generacijama vakcina.

S obzirom da je COVID-19, kao i gripa jedan od mogućih uzroka smrti starijih osoba, ovakva odluka SST je nerazumna i ograničavajuća. Pri tome FBiH posjeduje ažurirane vakcine protiv kovida.

JN.1 je prvi put otkriven u SAD-u u septembru, ali se isprva polako širio. U posljednjih nekoliko sedmica, međutim, čini sve veći postotak testnih uzoraka sekvenciranih u laboratorijima povezanim s američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), premašivši 20% tokom dvosedmičnog razdoblja koje je završilo 9. decembra. Prema nekim projekcijama, ova varijanta će biti odgovorna za najmanje polovicu novih infekcija u SAD-u prije kraja decembra.

U hrvatskoj je u sedam dana (polovina decembra) zabilježeno 42 smrtna slučaja usljed COVID-19.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 19. decembra 2023 proglasila je JN.1 varijantom od interesa zbog “brzo rastućeg širenja”. Ali agencija nije označila JN.1 varijantom koja izaziva zabrinutost – to jest, novim sojem virusa SARS-CoV-2 s potencijalom povećane ozbiljnosti; zbog smanjene efikasnosti vakcina ili utjecaja na pružanje zdravstvene skrbi.

Simptomi

Sve manje ljudi prijavljuje kako gube čulo mirasa. Prema UK uredu za nacionalnu statistiku, ovo su simptolmi na koje se oboljeli najčešće žale:

  • Curenje nosa (31,1 posto)
  • Kašalj (22,9 posto)
  • Glavobolja (20,1 posto)
  • Slabost ili umor (19,6 posto)
  • Bol u mišićima (15,8 posto)
  • Grlobolja (13,2 posto)
  • Problemi sa spavanjem (10,8 posto)
  • Zabrinutost ili tjeskoba (10,5 posto).

Je li JN.1 zarazniji ili ozbiljniji od drugih varijanti SARS-CoV-2?

JN.1 je blisko povezan s BA.2.86 varijantom (“Pirola”), potomkom omikrona. Dvije su varijante gotovo identične, prema CDC-u, osim jedne razlike u njihovim spike proteinima, dijelu virusa koji mu omogućuje invaziju na ljudske stanice.

Činjenica da je JN.1 odgovoran za sve veći udio infekcija sugerira ili da je zarazniji ili bolji u nadvladavanju imunološke obrane našeg tijela od prethodnih varijanti (iteracija) virusa.

Za sada se smatra kako vakcine štite i od ove varijante. Očekuje se da će testovi i tretmani za COVID-19 biti efikasni protiv JN.1, kaže CDC. I iako je najnovija buster doza protiv COVID-19 dizajnirana da cilja na varijantu XBB.1.5, preliminarna istraživanja sugerišu da ona također stvara antitijela koja djeluju protiv JN.1, iako ih je manje.

Kao i uvijek, treba naglasiti kako vakcine neće u potpunosti blokirati JN.1 infekcije, ali bi trebale smanjiti vjerovatnost smrti i teškog oblika bolesti.

Savjetuje se nošenje maski ako se nalazite u gužvi, primjena higijene – pranje ruku i kašljanje i kihanje u maramicu ili bar lakat. Osobe u riziku od teške bolesti (stariji, osobe s komorbiditetima) bi trebale izbjegavati gužvu.