• Ponavljana izloženost ekstremnim toplinskim događajima može ubrzati proces starenja tijela.
  • Dugoročna studija provedena na gotovo 25 000 ljudi na Tajvanu otkrila je da se za svakih dodatnih 1,3 ℃ kojima je osoba bila izložena, njihovom biološkom satu u prosjeku dodaje oko 0,023–0,031 godina – što je usporedivo s onim uzrokovanim redovitim pušenjem ili konzumacijom alkohola.
  • Učinak se čini malim, ali kumulativno može imati značajne implikacije za javno zdravlje.

Ekstremne vrućine, poznate i kao toplinski udari ili valovi, nisu prijetnja samo u trenutku kada se događaju – one nam možda tiho oduzimaju i godine zdravog života, pokazala je studija objavljena krajem avgusta 2025. u Nature Climate Change (1) pod naslovom „Long-term impacts of heatwaves on accelerated ageing”.

Već ranije je utvrđeno kako vrućine imaju negativan utjecaj na trudnoću(2), pojačavajući rizik od prijevremenih poroda i komplikacija u trudnoći. Ali sad imamo i dokaze kako nas ovakvi vremenski uslovi postaravaju.

Velika studija iz Tajvana sugeriše da ponovljena izloženost toplotnim valovima može ubrzati biološko starenje, gurajući tijelo u propadanje brže nego što to kalendar pokazuje.

Naučnici su pratili 24 922 odraslih tokom 15 godina, koristeći redovne ljekarske preglede da izmjere njihovu „biološku starost” – pokazatelj zasnovan na funkciji jetre, bubrega i pluća, krvnom pritisku i markerima upale, a ne samo na broju rođendana. Otkrili su da ljudi koji su živjeli kroz više toplotnih valova nose posljedice te izloženosti duboko u svojim tijelima, stareći malo brže sa svakim užarenim ljetom.

Na individualnom nivou, pomak je bio malen – ekvivalent nekoliko dodatnih dana na tjelesnom satu. Ali na nivou cijelih populacija, efekt može biti jednako značajan kao pušenje ili pretjerana konzumacija alkohola.

Neki to nazivaju „sporim nasiljem klimatskih promjena”.

Bilo je i znakova adaptacije: ljudi su vremenom postajali donekle otporniji na ekstremne vrućine tokom 15 godina istraživanja. Ipak, nisu svi imali jednaku korist. Najteže posljedice snosili su fizički radnici, stanovnici sela i oni bez pristupa klima-uređajima, dakle oni koji su najizloženiji ovim efektima i najsiromašniji slojevi društva koji moraju raditi fizičke poslove i nemaju novca za klime. Ovo je još jedan podsjetnik da klimatske posljedice prate linije društvene nejednakosti.

Ovi nalazi dodaju se sve većem broju dokaza da klimatska kriza ne preoblikuje samo vremenske obrasce i prehrambene sisteme, nego i naša tijela. Kako ljeta postaju sve toplija i duža, istraživači upozoravaju da bi društva mogla stariti brže nego što su očekivala – ne u duhu, nego u biologiji.

„Ova studija naglašava potrebu za ciljanim politikama i intervencijama koje će ojačati sposobnost prilagođavanja, usporiti starenje i podstaći zdravo starenje.“, navode autori u studiji. 

Reference:

  1. Chen, S., Liu, Y., Yi, Y. et al. Long-term impacts of heatwaves on accelerated ageing. Nat. Clim. Chang. (2025). https://doi.org/10.1038/s41558-025-02407-w

  2. Yüzen D, Graf I, Diemert A, Arck PC. Climate change and pregnancy complications: From hormones to the immune response. Front Endocrinol (Lausanne). 2023 Apr 5;14:1149284. doi: 10.3389/fendo.2023.1149284. PMID: 37091849; PMCID: PMC10113645.