Oko dvije trećine (68%) trudnoća prati dobitak na težini koji je ili manji ili veći od preporučenog. Ovo je povezano s komplikacijama poput prijevremenog poroda, previsoke porođajne težine i potrebe za intenzivnom njegom novorođenčeta, pokazuje pregled podataka od 1,6 miliona žena objavljen u časopisu BMJ.
Ovi nalazi, ističu vodeće istraživačice Helene Teede i Rebecca Godstein, naglašavaju potrebu za međunarodnim standardima zdravog dobitka na težini u trudnoći (Gestational weight gain, GWG) uz sveobuhvatnu podršku kroz promjene životnog stila i javnozdravstvene mjere.
Dobitak na težini koji je prenizak ili previsok povećava zdravstvene rizike za majku i bebu – i ti se rizici mogu protegnuti i u kasniji život.
Recimo prekomjeran dobitak na tjelesnoj masi u trudnoći je rizik za pretilost u sredovječnoj dobi.
Trenutni standardi, koje većina zemalja preuzima iz smjernica američkog Instituta za medicinu, zasnivaju se na podacima iz 1980-ih, prikupljenim uglavnom među bijelim ženama iz bogatih zemalja. Zbog toga ne odražavaju globalnu etničku raznolikost niti savremeni porast prekomjerne težine i dostupnosti nezdrave hrane.
Kao odgovor, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je inicijativu za razvoj globalnih standarda zdravog GWG. Da bi ovaj proces podržali, istraživači su analizirali 40 opservacionih studija iz pet svjetskih regija, obuhvativši 1,6 miliona žena starijih od 18 godina.
Samo 32% trudnica imalo je dobitak na težini unutar preporučenih granica. Prema WHO kriterijima, prenizak GWG je smanjivao rizik od carskog reza i visokog porođajnog obima, ali povećavao rizik od prevremenog poroda, niske porođajne težine i respiratornih problema. Previsok GWG, naprotiv, nosio je veći rizik od hipertenzije u trudnoći, makrosomije, carskog reza i prijema u neonatalnu intenzivnu njegu, uz manji rizik od prijevremenog poroda.
Autori priznaju određena ograničenja, uključujući manjak studija iz zemalja s niskim prihodima i moguće uticaje neizmjerenih faktora poput pušenja ili etničke pripadnosti.
