- AI ima potencijal da transformiše poslovanje, obrazovanje i javnu upravu na Zapadnom Balkanu, ali suočava se s izazovima poput slabih IT resursa i nepovjerenja prema tehnologiji. Umjetna inteligencija u regionu ima potencijal, ali nedostatak digitalne pismenosti građana, slaba infrastruktura i nepovjerenje, usporavaju proces digitalne transformacije.
- U farmaciji i biomedicini, umjetna inteligencija ubrzava otkrića novih lijekova i unapređuje dijagnostiku, dok izazovi uključuju pristranosti u podacima i privatnost pacijenata.
- Za uspješnu digitalnu transformaciju u BiH ključna je edukacija, modernizacija infrastrukture i povećanje povjerenja građana i institucija u tehnologiju.
Izazovi na Balkanu
Mehremić je istakao da je nedostatak IT infrastrukture, kao i nepovjerenje prema tehnologiji, među najvećim izazovima. „Često se srećemo s političkim opstrukcijama koje usporavaju implementaciju tehnologija,” objašnjava on. “Pored toga, fragmentirana administracija dodatno usporava procese digitalizacije, naročito u BiH.”
Javna uprava bi mogla postati transparentnija i efikasnija kroz digitalizaciju i prediktivne analize koje olakšavaju donošenje odluka. U javnoj upravi, automatizacija birokratskih procesa i bolja analiza podataka mogu olakšati građanima pristup uslugama bez nepotrebnog čekanja. No, postoji potreba za pravednim pristupom svim ovim tehnologijama.
„Da bi AI bio dostupan svima, ključ je u ulaganju u infrastrukturu i osiguravanju jednakih prilika za korištenje tehnologije, posebno za ruralne i marginalizovane zajednice. Transparentnost u primjeni i edukacija građana su jednako važni kako bi svi razumjeli prednosti i imali povjerenja u ovakve sisteme.”, kazao je Adnan Mehremić
Kako ističe Mehremić, digitalna transformacija zahtijeva stabilne mreže i IT resurse, koji su u mnogim dijelovima zemlje ili zastarjeli ili potpuno nedostupni.
„Niska digitalna pismenost građana i zaposlenih u javnim institucijama čini ovaj proces još težim. Čak i kada tehnologija postoji, ljudi nisu dovoljno obučeni da je koriste. Ključno rješenje je raditi na edukaciji, povećanju povjerenja u tehnologiju i stvaranju koherentne digitalne strategije koja uključuje sve nivoe vlasti i društva”, dodao je.
Mediji i AI: Dvije strane priče
Mediji često biraju senzacionalistički pristup kada govore o AI, ili je hvale kao spasioca, ili je kritikuju kao prijetnju čovječanstvu. Mehremić ovdje naglašava važnost uravnoteženog pristupa: „AI je već donio značajne pomake, posebno u biomedicini i farmaciji. Na primjer, otkrivanje novih lijekova uz pomoć AI analize ubrzalo je procese koji su ranije trajali godinama.”
On takođe upozorava na probleme, poput AI pristranosti: „Pristranost u podacima može rezultirati nejednakostima, dok je privatnost pacijenata ozbiljna briga.”
Umjetna inteligencija može unaprijediti dijagnostiku kroz analizu medicinskih slika. Primjerice, rani stadiji bolesti poput raka mogu se otkriti uz mnogo veću preciznost nego dosadašnjim metodama. Međutim, Mehremić naglašava kako postoje stvarni problemi vezani za etičku upotrebu ovih tehnologija: „AI modeli često zavise od podataka koji mogu biti pristrani, što može rezultirati nejednakostima u liječenju. Osim toga, privatnost pacijenata je veliki izazov. Ako se regulative ne razvijaju u korak s tehnologijom, postoji rizik od zloupotrebe osjetljivih podataka, što može ozbiljno narušiti povjerenje u ove tehnologije.”
Obrazovanje i inkluzivnost
Kada je riječ o obrazovanju, Mehremić je entuzijasta: „Zamislite mogućnost da svaki učenik ima pristup prilagođenim metodama učenja putem AI platformi, bez obzira na resurse škole. Ali ovdje bih naglasio da to može biti samo kao dodatak, nadopuna učenja a nikako zamjena.”
Da bi AI bio dostupan svima, ključ leži u transparentnosti, ulaganjima u infrastrukturu i edukaciju građana.
Adnan Mehremić: digitalna transformacija u BiH
Digitalna transformacija nije samo tehnološki proces, već i kulturološki, smatra Mehremić. „Ključne faze uključuju analizu trenutnog stanja, razvoj strategije i implementaciju tehnologija. Na kraju, kontinuirano praćenje rezultata i prilagođavanje strategija osigurava uspjeh,” objašnjava on.
Posebno je važno raditi na povećanju povjerenja u tehnologiju, naročito kod marginalizovanih zajednica.
Mehremić smatra i kako kultura unutar organizacije igra ključnu ulogu te je stava kako digitalna transformacija neće uspjeti ako ljudi ne prihvate promjene. Istakao je i kako kontinuirano praćenje rezultata i prilagođavanje strategija osigurava da organizacije ostanu fleksibilne i spremne za buduće izazove.
Borba protiv dezinformacija
Jedan od najvećih izazova u digitalnom dobu jeste širenje dezinformacija. Mehremić smatra da je edukacija javnosti ključna: „Ljudi trebaju naučiti kako prepoznati lažne informacije i deepfake sadržaj.” On dodaje da tehnički alati i regulative trebaju ići ruku pod ruku kako bi se suzbio ovaj problem.
„Jedan od najefikasnijih načina borbe protiv dezinformacija jeste edukacija javnosti. Ljudi trebaju naučiti kako prepoznati lažne informacije i deepfake sadržaj. Na tehničkoj strani, AI alati za prepoznavanje manipulisanog sadržaja trebaju biti lako dostupni, dok regulative moraju zahtijevati veću odgovornost platformi koje omogućavaju širenje lažnih vijesti.”, kazao je.
Prepoznavanje deepfake sadržaja često zavisi od detalja – nesklad u pokretima usana, neprirodni izrazi lica ili nedosljednosti u pozadini slike mogu biti indikatori. Osim toga, platforme bi trebale pružiti upozorenja i alate za provjeru autentičnosti sadržaja. No, AI slike postaju iz dana u dan sve savršenije i sve je teže otkrivati ove nedosljednosti. Jedan od načina markiranja AI-generisanog sadržaja je i postavljanje takozvanih vodenih žigova u metapodacima.
Mehremić se u razgovoru dotakao i velikih jezičkih modela (Large Language Models, LLMs) kakav je popularni Chat GPT.
„Oni su napredniji od drugih AI alata jer su trenirani na ogromnim količinama podataka, što im omogućava da generalizuju bolje nego specijalizovani modeli. Međutim, njihova široka upotreba postavlja pitanja o privatnosti i etici, što zahtijeva pažljivo razmatranje.”
LLM-ovi su trenutno u centru pažnje jer su izuzetno fleksibilni i sposobni obraditi kompleksne jezičke zadatke. Njihova snaga leži u sposobnosti da generišu sadržaj koji izgleda nevjerovatno prirodno, bilo da se radi o pisanju tekstova, prevođenju ili analizi. No nisu svemogući, mogu griješiti i prosto izmisliti podatke koji zvuče faktualno i samouvjereno, što nazivamo AI halucinacijama.
„LLM-ovi su nevjerovatan alat u obrazovanju jer omogućavaju personalizaciju učenja i ubrzavaju pristup svim mogućim informacijama. Ali važno je koristiti ih s oprezom. Na primjer, umjesto da se oslanjamo na njih za generisanje cijelog nastavnog sadržaja, bolje ih je koristiti kao pomoćne alate za istraživanje, brainstorming kao i pojašnjavanje nekih kompleksnih termina. Učenje uz pomoć LLM-ova mora biti praćeno ljudskim nadzorom kako bi se osiguralo da su informacije tačne i relevantne. Također, edukacija nastavnog osoblja o njihovim mogućnostima i ograničenjima je ključna za njihovo pametno korištenje”, istakao je.
Umjetna inteligencija: etika i pristranost u AI
„Problem pristranosti u AI modelima često dolazi iz podataka na kojima su ti modeli trenirani,” kaže Mehremić. Rješenje vidi u raznolikosti unutar timova koji rade na razvoju AI, boljim setovima podataka i rigoroznim testiranjima.
„Potrebno je osigurati da podaci budu reprezentativni za sve grupe društva. Razvojni timovi moraju provoditi redovne provjere i testiranja kako bi identificirali i ispravili pristranosti. Raznolikost unutar timova koji rade na razvoju AI može značajno smanjiti problem pristranosti, jer različite perspektive omogućavaju prepoznavanje potencijalnih nedostataka.“, dodao je.
Etika, prema njegovim riječima, treba biti ključni dio svakog AI projekta:
„Vlade, organizacije i stručnjaci moraju sarađivati na stvaranju regulativa koje će balansirati inovacije i zaštitu ljudskih prava. Na kraju, etika ne smije biti dodatak, već ključni dio cijelog AI životnog ciklusa, od dizajna do implementacije.”
On naglašava kako je potrebno uspostaviti balans između razvoja AI tehnologija i zaštite digitalnih prava, privatnosti i podataka korisnika, posebno u kontekstu regulative.
„Balans se postiže kombinacijom transparentnosti, regulative i tehnoloških inovacija. Na primjer, kompanije koje razvijaju AI moraju biti obavezane da jasno komuniciraju kako koriste podatke i koje su granice njihove upotrebe. Regulativa mora pratiti razvoj tehnologije, kako bi zaštitila prava korisnika, ali i omogućila inovacije. Transparentnost AI modela i procesi nezavisne revizije su ključni za izgradnju povjerenja.”
Adnan Mehremić smatra kako korisnicima treba omogućiti veću kontrolu nad njihovim podacima – pravo na pristup, izmjenu ili brisanje podataka mora biti zagarantovano. „Edukacija građana o važnosti digitalnih prava i privatnosti je jednako bitna kako bi korisnici bili svjesni svojih prava i odgovornosti u digitalnom okruženju.”
Kombinacija edukacije, ulaganja u tehnologiju i jasnih regulativa može omogućiti da AI transformiše ključne sektore na Zapadnom Balkanu. Mehremić zaključuje: „Balans između razvoja tehnologija i zaštite prava korisnika je ključ uspjeha.”
Naslovna slika: Courtesy photo Adnan Mehremić
