Zaštita krovnih zvijeri u BiH: problemi i nade

Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu strategiju za upravljanje populacijama velikih zvijeri poput vuka, medvjeda i risa. Nedostatak državne regulative, fragmentirani zakoni i krčenje šuma ugrožavaju njihov opstanak, dok je krivolov ozbiljna prijetnja očuvanju ovih ključnih vrsta. O svemu ovome, Nauka govori razgovara sa Emirom Delićem, međunarodnim konsultantom i ekspertom za biološku raznolikost, magistrom šumarstva (specijalizacija na smeđem medvjedu) i magistrom slatkovodne biologije (ekološki monitoring rijeka). Trenutno, Emir je student na Yale Univerzitetu, zaposlen u Resursnom centru za okoliš (REC) u Sarajevu.

NG: Kako danas stoji situacija sa zaštitom divljih zvijeri (vuk, ris, mrki medvjed) u BiH?

Emir Delić: Bosna i Hercegovina trenutno nema integrirani plan za upravljanje velikim zvijerima poput medvjeda, vuka i risa na državnom nivou. Umjesto toga, upravljanje ovim vrstama odvija se kroz entitetske zakone, što rezultira neusklađenim i fragmentiranim pristupom zaštiti, očuvanju i gospodarenju populacijama ovih životinja. Situaciju dodatno otežavaju nedostatak sveobuhvatne državne regulative, nepostojanje Crvene liste ugroženih vrsta te izostanak jasno definiranih institucija odgovornih za ovu oblast.

NG: Da li imamo podatke o brojnosti medvjeda u Bosni i Hercegovini? Kakvi su propisi vezano za zaštitu ove krovne zvijeri?

Emir Delić: Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini obitava između 1200 i 1500 smeđih medvjeda, koji naseljavaju pretežno šumovita područja sjeverozapadne i središnje Bosne. Međutim, njihova staništa sve više ugrožavaju intenzivna urbanizacija i krčenje šuma. U entitetu Republika Srpska, medvjed je klasificiran kao lovostajem zaštićena divljač, što znači da je lov ograničen i dozvoljen samo u periodu od 1. oktobra do 15. maja. U Federaciji Bosne i Hercegovine, upravljanje smeđim medvjedom uređeno je Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog zakona, kao i drugim relevantnim propisima poput Zakona o zaštiti prirode, Crvene liste ugroženih vrsta, te Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Dugo godina smeđi medvjed u FBiH uživao je potpunu zaštitu, no nakon 17 godina, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uz prijedlog lovačkih saveza, donijelo je odluku o ustanovljenju uzgojnih područja. Ova odluka omogućila je gospodarenje medvjedom, uključujući i legalan odstrijel, zbog povećanja populacije i prijava o štetama koje su medvjedi činili na poljoprivrednim dobrima i imovini.

NG: A šta se događa sa jednom drugom krovnom zvijeri, vukom?

Emir Delić: Vukovi su rasprostranjeni širom Bosne i Hercegovine, izuzev sjevernih područja uz rijeku Savu, a procjenjuje se da njihova populacija broji oko 500 jedinki. Tačan broj nije moguće utvrditi zbog nepostojanja sistematskog monitoringa na državnom nivou. Sve učestaliji sukobi s ljudima, posebno stočarima, dodatno ugrožavaju ovu vrstu, dok genetičke analize ukazuju na zabrinjavajući pad brojnosti populacije. Osim čovjeka, vuk nema prirodnih neprijatelja, što ga čini ranjivim na nekontrolisano iskorištavanje. U Republici Srpskoj vuk je potpuno nezaštićen, pa je lov na ovu vrstu dozvoljen tokom cijele godine, čak i u periodima kada podižu mladunce. Nasuprot tome, u Federaciji Bosne i Hercegovine vuk ima status lovostajem zaštićene vrste, pri čemu je lov na ženke i mladunce zabranjen od 28. februara do 30. juna, dok je mužjake moguće loviti bez ograničenja.

NG: Ris je rijetko viđen, vrlo misteriozan i o njemu zapravo znamo najmanje…

Emir Delić: Ris, jedna od najrjeđih i strogo zaštićenih vrsta u BiH, nalazi se na Crvenim listama faune oba entiteta. Ipak, zbog nedostatka kontinuiranih istraživanja, precizni podaci o veličini populacije i teritorijalnoj rasprostranjenosti ove vrste još uvijek nisu dostupni. Procjene govore o svega 50 do 70 jedinki, čiji opstanak direktno zavisi od očuvanja staništa i dostupnosti plijena, poput srne i divlje svinje. Jedan od najznačajnijih iskoraka u proučavanju i zaštiti risa u BiH postignut je 2022. godine kroz projekt „Divljina i život zvijeri Nacionalnog parka Una – Faza Vuk II“. Prvi put u historiji zemlje, odrasli mužjak risa humano je uhvaćen, obilježen GPS ogrlicom i praćen devet mjeseci. Rezultati ovog istraživanja pružili su neprocjenjiv uvid u samotnički i misteriozni život ove ugrožene vrste, postavljajući temelje za daljnje naučne i zaštitne aktivnosti.

NG: Šta su najveći problemi u zaštiti i borbi protiv krivolova? Da li ove životinje spadaju u ugrožene jer zapravo nisu na evropskoj Crvenoj listi?

Emir Delić: Iako vuk, medvjed i ris nisu univerzalno klasifikovani kao ugrožene vrste na evropskoj Crvenoj listi, njihova situacija u BiH zahtijeva hitnu pažnju. Vuk i medvjed su globalno označeni kao “najmanje zabrinjavajući” (Least Concern), dok je euroazijski ris u nekim dijelovima Evrope ugrožen, iako na širem nivou nosi isti status. Međutim, lokalni uvjeti često odstupaju od evropskih prosjeka, jer ove vrste u BiH trpe pritiske koji ugrožavaju njihov dugoročni opstanak.

Video: medvjedi: Corutesy of Haris Hadžihajdarević, Kate Dejanović, Emir Delić

 

NG: Nažalost, krivolov u BiH nije dovoljno sankcionisan…

Emir Delić: Krivolov je jedan od najozbiljnijih problema u očuvanju divljih životinja u Bosni i Hercegovini, uključujući vuka, medvjeda i risa. Ova ilegalna aktivnost uzrokuje nepopravljive štete populacijama, dodatno ugrožavajući vrste koje su već pod pritiskom zbog gubitka staništa i konflikta s ljudima. Nedostatak efikasnog nadzora, slaba primjena zakona i nedovoljni resursi za inspekcijske službe omogućavaju krivolovcima da djeluju bez značajnih posljedica.

Krivolovci često ciljaju medvjede i risove zbog njihovog krzna, mesa i trofeja, dok se vukovi ubijaju prvenstveno zbog konflikata sa stočarima i percepcije da su prijetnja stoci. U nekim dijelovima BiH, poput Republike Srpske, gdje je vuk potpuno nezaštićen, situacija dodatno eskalira, jer je lov na ovu vrstu dozvoljen tokom cijele godine, uključujući period kada podižu mladunce. Ovakav pristup ne samo da doprinosi smanjenju populacije, već narušava i prirodnu ravnotežu u ekosistemima. Slučajevi krivolova često ostaju neprijavljeni, a kada se otkriju, sankcije su rijetko dovoljno stroge da djeluju kao odvraćanje. Nedostatak koordinacije između entitetskih i državnih institucija, kao i nedovoljna edukacija javnosti o važnosti očuvanja ovih vrsta, dodatno pogoršavaju problem. Tradicionalna vjerovanja i kulturni stavovi prema velikim zvijerima često ih prikazuju kao prijetnju ili nepoželjne vrste, čime se opravdava njihovo ubijanje.

NG: Krivolov ometa i naučna istraživanja, zar ne?

Emir Delić: Osim direktnog ubijanja, krivolov negativno utiče i na istraživačke projekte. GPS ogrlice i druge tehnologije koje se koriste za praćenje i proučavanje ovih vrsta nerijetko se uklanjaju ili uništavaju, čime se naučne inicijative suočavaju s dodatnim izazovima. Borba protiv krivolova zahtijeva sveobuhvatan pristup: strožije zakonske mjere, povećanje kapaciteta za nadzor i inspekcije, edukaciju lokalnih zajednica i podizanje svijesti o važnosti suživota s velikim zvijerima. Također, neophodna je bolja koordinacija između različitih nivoa vlasti i jačanje međunarodne saradnje kako bi se osigurala dugoročna zaštita ovih vrsta koje imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i zdravlja ekosistema.

NG: Kako poboljšati status divljih zvijeri na vrhu hranidbenog lanca i da li su za to trenutne regulative i način njihove primjene dobri

Emir Delić: Poboljšanje statusa divljih zvijeri na vrhu hranidbenog lanca, poput vuka, medvjeda i risa, zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvata bolju zaštitu njihovih staništa, smanjenje konflikata s ljudima, efikasniju primjenu zakona i unapređenje monitoringa populacija. Trenutne regulative i način njihove primjene u Bosni i Hercegovini nisu dovoljni za osiguranje dugoročnog opstanka ovih vrsta, jer su često fragmentirane, nedovoljno koordinisane i slabo implementirane.

Video, mladunci risa: courtesy Haris Hadžihajdarević, Kata Dejanović, Emir Delić

Trenutni zakonski okvir u BiH regulisan je na entitetskom nivou, što stvara neusklađene politike upravljanja i zaštite. Potrebno je uspostaviti jedinstvenu državnu strategiju za očuvanje velikih zvijeri, koja će uključivati harmonizovane mjere zaštite, monitoring i upravljanje populacijama. Nedostatak pouzdanih podataka o brojnosti, distribuciji i stanju populacija ovih vrsta onemogućava donošenje informisanih odluka. Kontinuirano praćenje populacija uz upotrebu modernih tehnologija, poput GPS ogrlica i genetičkih analiza, ključno je za razumijevanje njihovih potreba i pritisaka s kojima se suočavaju. Iako zakoni o zaštiti prirode i lovstvu postoje, njihova primjena je često neadekvatna zbog nedostatka resursa, inspektora i jasnih smjernica. Potrebno je povećati kapacitete za kontrolu i nadzor te uvesti strože kazne za krivolov i nelegalne aktivnosti. Sukobi sa stočarima i lokalnim zajednicama često dovode do ubijanja ovih vrsta. Uvođenje preventivnih mjera, poput električnih ograda, pasa čuvara i kompenzacija za štete koje uzrokuju divlje životinje, može značajno smanjiti negativne interakcije. Fragmentacija i degradacija staništa izazvana urbanizacijom, šumskom eksploatacijom i razvojem infrastrukture direktno utiču na opstanak ovih vrsta. Potrebno je uspostaviti veću mrežu zaštićenih područja koja će osigurati kontinuitet staništa i migracijskih koridora. Lokalna zajednica igra ključnu ulogu u očuvanju ovih vrsta. Edukativne kampanje i uključivanje zajednica u projekte zaštite mogu pomoći u promjeni percepcije o velikim zvijerima i promovisanju njihovog značaja za ekosisteme.

NG: Kako klimatske promjene utječu na divlje zvijeri?

Emir Delić: Klimatske promjene značajno utječu na divlje zvijeri, uključujući velike predatore poput vuka, medvjeda i risa, kroz promjene u njihovim staništima, dostupnost hrane, migracijske obrasce i interakcije s ljudima. Ovi utjecaji mogu narušiti ekosisteme u kojima ove vrste igraju ključnu ulogu kao regulatori populacija drugih životinja i očuvanja biološke raznolikosti.

Porast temperature, promjene u obrascima padavina i učestalost ekstremnih vremenskih prilika mijenjaju staništa divljih zvijeri. Smanjenje snježnog pokrivača, na primjer, može negativno utjecati na risa, koji se oslanja na kamuflažu u snijegu za lov. Šume, koje su ključna staništa za medvjeda, sve više gube na kvalitetu i obimu zbog suša, požara i širenja štetnih insekata potaknutih klimatskim promjenama. Klimatske promjene utječu na populacije plijena, poput srna i divljih svinja, koje su ključne za preživljavanje velikih zvijeri. Osim toga, biljke i plodovi kojima se medvjed hrani postaju rjeđi ili mijenjaju vrijeme sazrijevanja, što može uzrokovati pothranjenost i povećanje konflikata s ljudima u potrazi za hranom. Kako se klima mijenja, divlje zvijeri su prisiljene migrirati u potrazi za pogodnijim staništima. To često dovodi do gubitka teritorijalnog kontinuiteta, fragmentacije staništa i povećanog kontakta sa ljudskim naseljima, gdje su izložene većem riziku od krivolova i sukoba. Na primjer, vukovi i medvjedi mogu češće zalaziti u sela i farme, što eskalira konflikte. Promjene u godišnjim dobima mogu poremetiti reproduktivne cikluse ovih vrsta.

NG: Na koji način?

Emir Delić: Na primjer, skraćenje zime može utjecati na vrijeme hibernacije kod medvjeda, smanjujući njihovu energiju za razmnožavanje i podizanje mladunaca. Kod risa, dostupnost plijena u ključnim periodima godine može se smanjiti, što direktno ugrožava preživljavanje mladunaca. Toplije temperature omogućavaju širenje bolesti i parazita na nova područja, što može ozbiljno ugroziti populacije divljih zvijeri. Medvjedi, vukovi i risovi mogu biti podložniji infekcijama koje se ranije nisu javljale u njihovim staništima. Klimatske promjene često pojačavaju postojeće pritiske, poput krivolova i degradacije staništa, dodatno ugrožavajući ove vrste. Na primjer, smanjenje prirodnih resursa zbog suša ili požara može učiniti divlje zvijeri još ranjivijima na ilegalne aktivnosti i konflikte sa ljudima.

NG: U kojim regionima su nastali ovi snimci wildlife kamera?

Emir Delić: Snimci su nastali na planini Plješevici, nedaleko od Bihaća, gdje se posljednjih nekoliko godina intenzivira praćenje risa, vuka i medvjeda. Ovaj rad omogućava bolje razumijevanje kretanja i reprodukcije risova na tom području, čime se stvara detaljniji uvid u stanje populacije i ekološke uslove u kojima ova vrsta živi.

NG: Koliko su ekonomski značajne ove vrste?

Emir Delić: Vuk, medvjed i ris imaju značajan ekonomski potencijal, posebno kroz doprinos ekoturizmu, očuvanje ekosistema i regulaciju populacija drugih vrsta. Ipak, njihov ekonomski značaj često ostaje nedovoljno iskorišten u Bosni i Hercegovini zbog slabih institucionalnih kapaciteta, nedostatka svijesti i neadekvatnog upravljanja. Posmatranje i fotografisanje divljih životinja, poput medvjeda i risa, popularno je u mnogim evropskim zemljama. Bosna i Hercegovina, s netaknutim prirodnim područjima, ima potencijal da razvije ovakav oblik turizma. Nacionalni parkovi, poput NP Una, mogu se dodatno profilirati kroz specijalizirane ture za posmatranje ovih vrsta. Organizacija edukativnih posjeta za škole, univerzitete i strane istraživače može doprinijeti promociji očuvanja divljih zvijeri i generisati prihode. Vukovi i risovi kontrolišu brojnost srna, divljih svinja i drugih biljojeda, što pomaže u očuvanju šuma i sprječava ekonomske gubitke u šumarstvu i poljoprivredi. Medvjedi doprinose širenju sjemena kroz svoju ishranu, čime pomažu regeneraciju šumskih staništa, koja su ključna za industrije poput šumarstva i pčelarstva. Legalizovani lovni turizam na medvjede, uz stroge kvote i nadzor, može biti izvor prihoda za lokalne zajednice i ulaganje u zaštitu prirode.

NG: Kako pravno regulisati štetu koju načine velike zvijeri?

Emir Delić: Vukovi često napadaju stoku, što uzrokuje direktne gubitke farmerima. Uvođenje kompenzacionih programa može smanjiti negativnu percepciju vukova i povećati toleranciju prema njima. Medvjedi ponekad uzrokuju štete na voćnjacima i pčelinjacima. Investicije u preventivne mjere, poput električnih ograda, mogu smanjiti ove troškove i povećati ekonomske koristi.

NG: Da li je moguće graditi turizam pa i imidž BiH na osnovu ovih zvijeri i upravljanja njima? BiH je jedno od područja u Evropi gdje ima ovih zvijeri

Emir Delić: Velike zvijeri imaju značajnu simboličku vrijednost koja može biti iskorištena za promociju brenda Bosne i Hercegovine kao destinacije bogate prirodnim ljepotama. Korištenje slike medvjeda, vuka i risa u marketinškim kampanjama za turizam i proizvode može doprinijeti stvaranju prepoznatljivog identiteta zemlje.

 

Napomena: naslovna slika je fotografija Harisa Hadžihajdarevića.