• Zima povećava šanse za prijnos virusa zbog boravka u zatvorenim prostorima.
    Tokom hladnijih mjeseci ljudi češće borave u zatvorenim, slabo ventiliranim prostorijama — što olakšava prijenos respiratornih virusa putem izdahnutih čestica.

  • Hladniji i suši zrak pogoduje preživljavanju virusa u aerosolima.
    U uvjetima niže vlažnosti kapljice sporije isparavaju, što može pomoći virusima da ostanu aktivni duže vremena. 

  • Niže temperature smanjuju učinkovitost naših obrambenih mehanizama u nosu.
    Na nižim temperaturama stanice u nosu proizvode manje zaštitnih vezikula koje “zarobljavaju” viruse, a te vezikule nose i manje mikroRNA koja može uništiti virus

Koliko puta vam je rečeno da ne idete vani kada je hladno jer ćete dobiti prehladu ili gripu? Koliko ste puta vi to izgovorili? Činjenica je da respiratornih infekcija ima više kada je hladno. Hladno vrijeme, u zimu ili proljeće nije per se (samo od sebe) uzrok gripe ili prehlade. Uzrok su različiti virusi – virusi gripe, adenovirusi, rinovirusi respiratorni sincicijalni virus (RSV), različiti koronavirusi. Ali da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti, infekciju? Zašto se više razbolijevamo u toku perioda kasne jeseni, zime i ranog proljeća nego kada je toplije? Prehlada se ipak zove prehlada, jer se više događa po hladnom vremenu, zar ne?

To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili kovid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za kovid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.

Više vremena provodimo unutra

Kao prvo, zimi više vremena provodimo unutra. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu – to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV, različiti adenovirusi, rinovirusa, odnosno ono što zovemo kolokvijalno prehladovirusi… COVID-19 se također više širi u zatvorenom nego vani.

No – danas mi većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima. Ti prostori su često sa puno ljudi (recimo javni saobraćaj, kancelarije) i to pospješuje širenje virusa.

Virusi bolje preživljavaju u hladnim suhim uslovima

Sezonski porast respiratornih infekcija djelimično je povezan s uticajem niskih temperatura i suhog zraka na viruse. Istraživanja pokazuju da mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu i koronaviruse, duže preživljavaju i ostaju zarazni u hladnim, suhim uslovima.

Suhi zrak također uzrokuje da sitne kapljice koje izbacujemo disanjem, govorom, kašljanjem ili kihanjem brzo isparavaju i pretvaraju se u još manje čestice koje duže lebde u zraku. Zbog toga se povećava vjerovatnoća da ih drugi ljudi udahnu.

Također, hladan zrak sužava krvne sudove u nosu i disajnim putevima, slabi lokalni imuni odgovor i tako ne stvara viruse, ali im olakšava da nakon izlaganja uđu i zadrže se u organizmu.

Ukratko, hladan i suh zrak omogućava virusima da duže opstanu u okolini i lakše dospiju u disajne puteve drugih osoba.

Trikovi našeg organizma i kako ih niske temperature remete

Respiratorne bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose malim kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego se prenose i aerosolom.

Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku – u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod, i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.

Virusi obično ne lebde okolo „goli”. Oni su obavijeni kapljicama tekućine, poput sline. Te kapljice također sadrže komadiće sluzi, proteina, soli i drugih tvari u sebi. Te druge komponente mogu odrediti hoće li virus preživjeti sušenje. Zapravo mi virusima pomažemo da prežive i time što ih iskijavamo i iskašljavamo sa našom slinom. Ona štiti virus od isušivanja i toga da se raspadne, postane neinfektivan.

Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije, iako istraživači još uvijek ne razumiju u potpunosti što se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.

Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti sićušne mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.

MikroRNK koje ubijaju viruse

Mjehurići djeluju kao taktika odvraćanja i „zbunjivanja” virusa, taktička varka. Virusi se lijepe za ove vezikule umjesto da inficiraju ćelije.
Ako se virus spoji s jednim od mjehurića, čeka ga iznenađenje: unutar vezikula nalaze se komadići RNK koji ubijaju viruse, a nazivaju se mikroRNK. Jedna od tih mikroRNK poznatih kao miR-17 mogla bi ubiti dvije vrste rinovirusa i koronavirus koji uzrokuje prehladu, izvijestio je tim u decembru 2022. u Journal of Allergy and Clinical Immunology.

Međutim, vanjska temperatura ima značajnu ulogu u produkciji ovih vezikula koje zbunjuju viruse.

Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37°C, što je otprilike naša tjelesna temperatura. Zatim su spustili termostat na 32°C. ćelije su tada otpustile oko 42% manje vezikula na nižoj temperaturi. Tu nije kraj, te su vezikule nosile manje oružja – manje mikroRNK. Vezikule mogu sakupiti oko 24% više mikroRNK na tjelesnoj temperaturi nego kada je hladnije.

Vakcinišite se protiv gripe da smanjite rizik obolijevanja

Hladno vrijeme i bolesti jesu povezani, ali ne onako kako se često misli. Sama hladnoća ne izaziva infekcije – ona samo stvara biološke, okolišne i društvene uslove u kojima se respiratorni virusi lakše šire i opstaju.

I ne zaboravite – vakcinacija protiv gripe, i ako ste u mogućnosti, COVID-19 je efikasan način da smanjite rizik obolijevanja od dvije virusne bolesti. Gripa nije samo gripa, to je opasna bolest koja iznuruje i od nje se može umrijeti. Pik sezone gripe je februar, a vakcinacija je oktobar-novembar, ali može i kasnije.

 

Napomena, ovaj tekst je objavljen 2023. pa je ažuriran 2025. Ilustracija je napravljena korištenjem alata GAI.