Koliko puta vam je rečeno da ne idete vani kada je hladno jer ćete dobiti prehladu ili gripu? Koliko ste puta vi to izgovorili? Činjenica je da respiratornih infekcija ima više kada je hladno. Hladno vrijeme, u zimu ili proljeće nije per se (samo od sebe) uzrok gripe ili prehlade. Uzrok su različiti virusi – virusi gripe, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virus, različiti koronavirusi. Ali da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti, infekciju? Zašto se više razbolijevamo u toku perioda kasne jeseni, zime i ranog proljeća nego kada je toplije?
To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili kovid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za kovid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.
Kao prvo, zimi više vremena provodimo unutra. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu – to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV… COVID-19 se također više širi u zatvorenom nego vani. No – danas mi većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima.
Te bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose malim kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego se prenose i aerosolom.
Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku – u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod, i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.
Virusi obično ne lebde okolo “goli”. Oni su obavijeni kapljicama tekućine, poput sline. Te kapljice također sadrže komadiće sluzi, proteina, soli i drugih tvari u sebi. Te druge komponente mogu odrediti hoće li virus preživjeti sušenje. Zapravo mi virusima pomažemo da prežive i time što ih iskijavamo i iskašljavamo sa našom slinom. Ona štiti virus od isušivanja i toga da se raspadne, postane neinfektivan.
Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije, iako istraživači još uvijek ne razumiju u potpunosti što se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.
Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti sićušne mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.
Mjehurići djeluju kao taktika odvraćanja i “zbunjivanja” virusa, taktička varka. Virusi se lijepe za ove vezikule umjesto da inficiraju ćelije.
Ako se virus spoji s jednim od mjehurića, čeka ga iznenađenje: unutar vezikula nalaze se komadići RNK koji ubijaju viruse, a nazivaju se mikroRNK. Jedna od tih mikroRNK poznatih kao miR-17 mogla bi ubiti dvije vrste rinovirusa i koronavirus koji uzrokuje prehladu, izvijestio je tim u decembru 2022. u Journal of Allergy and Clinical Immunology.
Međutim, vanjska temperatura ima značajnu ulogu u produkciji ovih vezikula koje zbunjuju viruse.
Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37°C, što je otprilike naša tjelesna temperatura Zatim su spustili termostat na 32°C. ćelije su tada otpustile oko 42% manje vezikula na nižoj temperaturi. Tu nije kraj, te su vezikule nosile manje oružja – manje mirkoRNK. Vezikule mogu sakupiti oko 24% više mikroRNK na tjelesnoj temperaturi nego kada je hladnije.
