• Novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkriva da je 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje povezano s konzumacijom alkohola, što čini 4,7% svih smrtnih slučajeva.
  • Od toga je 1,6 miliona umrlo od nezaraznih bolesti povezanih s konzumacijom alkohola, 700 000 od ozljeda i 300 000 od zaraznih bolesti za koje je rizik od obolijevanja povećan usljed konzumacije alkohola.
  • Također, 0,6 miliona smrti povezano je s upotrebom psihoaktivnih droga.
  • Značajno je da su 2 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih alkoholom i 0,4 miliona uzrokovanih drogama bili među muškarcima.

Ne postoji sigurna konzumacija alkohola. No ni prohibicija nije rješenje, vidjeli smo iz istorije.

Nedavno je izašao novi Globalni izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, World Helath Organization – WHO) o stanju alkohola i zdravlju i liječenju poremećaja upotrebe supstanci koji pruža sveobuhvatne podatke za 2019. godinu o utjecaju alkohola i droga na javno zdravlje, kao i situaciju s konzumacijom alkohola i liječenjem poremećaja upotrebe supstanci širom svijeta. Procjenjuje se da je 400 miliona ljudi globalno imalo poremećaj upotrebe alkohola, od čega je 209 miliona živjelo s ovisnošću o alkoholu.

Izvještaj naglašava potrebu za ubrzanjem globalnih akcija prema postizanju cilja održivog razvoja (SDG) 3.5 do 2030. godine smanjenjem konzumacije alkohola i droga i poboljšanjem pristupa kvalitetnom liječenju poremećaja upotrebe supstanci.

Zdravstvene posljedice konzumacije alkohola

Utvrđeno je da konzumacija alkohola ima uzročnu ulogu u više od 200 bolesti, ozljeda i drugih zdravstvenih stanja. Međutim, globalni teret bolesti i ozljeda uzrokovanih konzumacijom alkohola može se kvantificirati za samo 31 zdravstveno stanje na temelju dostupnih naučnih dokaza o ulozi konzumacije alkohola u njihovom razvoju, pojavi i ishodima.

Konzumacija alkohola povezana je s rizicima od razvoja nezaraznih bolesti kao što su bolesti jetre, bolesti srca i različitih vrsta karcinoma, kao i s mentalnim zdravljem i poremećajima ponašanja kao što su depresija, anksioznost i poremećaji konzumiranja alkohola.

Izvještaj ističe da je, uprkos smanjenju stope smrti povezanih s alkoholom od 2010. godine, ukupan broj smrti zbog konzumacije alkohola i dalje neprihvatljivo visok, iznoseći 2,6 miliona u 2019. godini, s najvišim brojevima u evropskoj i afričkoj regiji.

Stope smrtnosti zbog konzumacije alkohola po litru konzumiranog alkohola su najviše u zemljama s niskim prihodima i najniže u zemljama s visokim prihodima. Od svih smrti pripisivanih alkoholu u 2019. godini, procijenjeno je da je 1,6 miliona smrti bilo od nezaraznih bolesti, uključujući 474.000 smrti od kardiovaskularnih bolesti i 401.000 od raka. Oko 724.000 smrti bilo je uzrokovano povredama, poput saobraćajnih nesreća, samopovređivanja i međuljudskog nasilja. Još 284.000 smrti bilo je povezano sa zaraznim bolestima, poput HIV-a i tuberkuloze, čiji rizik povećava konzumacija alkohola.

Najveći udio (13%) smrti pripisanih alkoholu u 2019. godini bio je među mladima u dobi od 20 do 39 godina.

Smrtnost koja se može pripisati alkoholu bila je najveća među muškarcima, čineći 2 miliona smrti u poređenju sa 600 000 smrti među ženama u 2019. godini.

Trendovi konzumacije alkohola

Ukupna konzumacija alkohola po glavi stanovnika u svjetskoj populaciji smanjila se sa 5,7 litara u 2010. na 5,5 litara u 2019. Najviši nivoi konzumacije po glavi stanovnika u 2019. godini zabilježeni su u evropskoj regiji WHO-a (9,2 litra) i regiji Amerike (7,5 litara).

Prosječna dnevna konzumacija alkohola iznosi 27 grama čistog alkohola, što je otprilike ekvivalentno dvjema čašama vina, dvjema bocama piva (33 cl) ili dvjema porcijama žestokih pića (4 cl). Treba naglasiti da nema sigurne i “zdrave” doze alkohola. Ovaj nivo konzumacije povezan je s povećanim rizicima od brojnih zdravstvenih stanja, smrtnosti i invaliditeta.

Naročito je bitno naglasiti kako za trudnice nije dobra ni najmanja količina alkohola zbog efekata na nerođeno dijete.

U 2019. godini, 38% trenutnih konzumenata angažovalo se u teškom epizodnom pijenju, definiranom kao konzumiranje najmanje 60g čistog alkohola u jednoj ili više prilika u prethodnom mjesecu – otprilike ekvivalentno 4 ili 5 čaša vina, boca piva ili porcija žestokih pića. Kontinuirano teško pijenje bilo je visoko prisutno među muškarcima.

Globalno, 23,5% svih osoba starosne dobi 15-19 godina bili su trenutni konzumenti. Stope trenutne konzumacije bile su najviše među osobama starosne dobi 15-19 godina u evropskoj regiji (45,9%) i Americi (43,9%).

Jaz u liječenju poremećaja upotrebe supstanci

Efikasne opcije liječenja poremećaja upotrebe supstanci postoje, ali pokrivenost liječenjem ostaje nevjerovatno niska. Procenat ljudi u kontaktu sa službama za liječenje poremećaja upotrebe supstanci kretao se od manje od 1% do najviše 35% u 2019. godini, u zemljama koje su pružile ove podatke.

Većina od 145 zemalja koje su prijavile podatke nisu imale posebnu budžetsku stavku ili podatke o vladinim troškovima za liječenje poremećaja upotrebe supstanci. Iako su grupe uzajamne pomoći i podrške vršnjaka korisni resursi za ljude s poremećajima upotrebe supstanci, gotovo polovina odgovarajućih zemalja prijavila je da ne nudi takve grupe podrške za poremećaje upotrebe supstanci.

Stigma, diskriminacija i pogrešne predstave o efikasnosti liječenja doprinose ovim kritičnim jazovima u pružanju liječenja, kao i stalno nisko prioritiziranje poremećaja upotrebe supstanci od strane zdravstvenih i razvojnih agencija.

Treba dodati i da je moguće da su se stvari vjerovatno promijenile nagore zbog pandemije i konstantne krize u svijetu od 2019. godine naovamo, ali za to još nema ekgzaktnih pokazatelja.