• Obično stručne nazive vrsta nazivamo latinski nazivi, ali oni zapravo trebaju da se zovu “stručni”, “naučni” ili “znanstveni” nazivi, zbog toga što neki nazivi nisu striktno riječi iz latinskog jezika
  • Davanje dvostrukog imena vrstama se naziva binarna nomenklatura
  • Neki nazivi vrsta su prilično zanimljivi, smiješni ili bizarni.

Binarna nomenklatura (binomijalna nomenklatura, dvojno nazivlje) je sistem imenovanja vrsta koji je izmislio švedski botaničar Carl von Linné. U osnovi, to je sistem imenovanja analogan našem imenu i prezimenu, gdje je prva riječ naziv roda (recimo, “Rosa”) i odgovara “prezimenu”, a druga riječ je svojevrsni atribut (recimo “canina“, u prevodu “pasja”) koji bi bio “vlastito ime” vrste.

Mislim da većina vas ovo zna, ali nije bilo na odmet ponoviti. Ono što često primjećujem u medijima, a još češće u spisku sastojaka kozmetičkih proizvoda, jeste pisanje obje riječi velikim početnim slovima, što je nedopustivo i u nauci je ravno tome da napišete “neznam”. Ili pisanje obje riječi malim slovom.

Nazivi vrsta se pišu u kurzivu, s tim da je prva riječ napisana velikim početnim slovom, a druga malim. Radi se o međunarodnom dogovoru i osnovama pravopisa te to treba poštovati. Uz naziv vrste se često (ali ne uvijek) pišu još neki podaci: skraćenica imena naučnika koji je opisao vrstu i godina u kojoj je vrsta opisana (to obično znači da je te godine izašao rad u naučnoj/znanstvenoj literaturi o toj vrsti). Tako “Rosa canina L.” znači da je šipurak prvi opisao Linné (Linnaeus, čita se kao “Line”). 

Ko je bio Carl Linneaus?

Carl Linnaeus, ili Carl von Linné, bio je švedski botaničar, zoolog i ljekar, poznat po tome što je razvio spomenutu binarnu nomenklaturu, sistem za klasifikaciju i imenovanje organizama. Rođen je 23. maja 1707. godine, a umro 10. januara 1778. godine. Njegovo najpoznatije djelo je “Systema Naturae”, u kojem je prvi put sistematično klasifikovao biljke, životinje i minerale. Jedan je od najutjecajnijih biologa i naučnika, jer je napravio red u nečemu što nije imalo red. No treba znati i neke druge stvari o njemu, recimo njegovu podjelu ljudi na rase, što je bilo dominantno mišljenje tog vremena, gdje je bijelcima pridavao bolje karakteristike nego drugim ljudima.

Linnaeusova klasifikacija bila je odraz tadašnjih naučnih pogleda i često je uključivala stereotipe i predrasude o različitim rasama. Iako je njegov rad postavio temelje za modernu biologiju i taksonomiju, njegovi opisi rasa danas se smatraju zastarjelim i rasističkim. Međutim, važno je razumjeti da je Linnaeus bio proizvod svog vremena i da su njegovi pogledi bili u skladu s tadašnjim znanstvenim i društvenim normama.

Dodaci i skraćenice u nazivima – nije vam bitno, a ni interesantno, ali možda nekom bude korisno

Skraćenica “sp.” (ili “spec.”) se koristi kada nije poznato o kojoj se tačno vrsti radi, možemo tako za neki nepoznati fosil za kojeg smo sigurni da pripada nekom čovjekovom pretku iz roda Homo, napisati “Homo sp.” , dakle “vrsta roda Homo”.

Skraćenica “spp.” (množina) zamjenjuje “više nepoznatih vrsta”.

Kratica “cf.” se koristi kada nije potvrđena identifikacija: npr. Corvus cf. splendens označava upitnost vrste.

Međutim, treba primijetiti kako je skupni naziv za sva ova imena kod nas obično “latinski naziv”. Ja lično koristim tu sintagmu, jer smo obično u školama tako učili. Međutim, učili smo ne baš sasvim precizno: latinske riječi čine veliku većinu u ovim nazivima, ali ima tu i veoma mnogo riječi iz grčkog te iz nekih drugih jezika, poput kineskog, mongolskog, arapskog, pa i naziva koji potječu od imena naučnika ili vrste dobijaju ime prema nekom mjestu (Lilium bosniacum, Sibiraea croatica), a toponimi su često iz lokalnih jezika.

Magnolia campbellii je vrsta magnolije koja je ime roda dobila po francuskom botaničaru Pierru Magnolu, a naziv vrste prema Archibaldu Campbellu, britanskom doktoru.

Magnolia campbellii

 

Imena luda i preludi nazivi

Latinski naziv za jednu vrstu dinosaura je Yi qi, prema mandarinskom yi, u značenju “krilo” i qi, “čudno”. Već sam pisala o imenima vrsta prema osobama iz pop-kulture poput Beyonce ili Elvisa Prestleya ili čak fiktivnim junacima filmova (te o bubi koja je im dobila po Adolfu Hitleru), ali i po političarima.

 

Yi qi, rekonstrukcija. Image credit: Dinostar

 

Ponekad, imena predstavljaju anagrame već postojećih imena, kao što je naziv roda Muilla naopako napisan Allium (rod kojem pripada luk). Ili se radi o nekoj internoj šali, poput Cyclocephala nodanotherwon (“not another one”) koju je opisao Brett Ratcliffe i dao joj takav naziv jer je, izgleda, otkrio i opisao nekih bezbroj ovih nosorog-buba. Tu su i Abra cadabra (Eames&Wilkins) te La paloma (Bleszynski) i La cucharacha (Bleszynski) ili Kamera lens (Woodcock).

 

moljac La cucharacha

 

Zbog svega ovoga se čini kako naziv “latinsko ime” nije najadekvatniji. Bolje bi bilo koristiti “znanstveni/naučni naziv”. Mada, onda u našem regionu zapadamo u opasnost da razmišljamo da li je bolje upotrijebiti pridjev “znanstveni” ili pridjev “naučni”… ali to je već druga priča.