Koliko sati spavate? 8? 9? 6 sati? Nakon ovog teksta ćete možda poželjeti odvojiti više vremena za spavanje. Jer glimfatični sistem mozga tada radi nešto što je važno i što nas čuva od demencije i Alzheimerove bolesti. Glimfatični sistem ispire toksine koji povećavaju rizik za ove bolesti.
Naime, nedostatak sna i premalo sna utiču na povećanje razine beta-amiloida, proteina u mozgu koji se povezuje sa nastankom Alzheimerove bolesti. Sam beta-amiloid je produkt metabolizma moždanih stanica, a molekule ovog proteina imaju tendenciju da agregiraju i stvaraju plak, karakterističan za kliničku sliku Alzheimerove bolesti. Postoji nekoliko radova koji pokazuju upravo ovo.
Glimfatični sistem je mreža kanala u mozgu slična limfinim sudovima koja tokom sna ispira moždano tkivo cerebrospinalnom tečnošću. Tako uklanja metabolički otpad i potencijalno štetne proteine, poput beta-amiloida, čime pomaže održavanju zdravlja mozga
Povezanost nakupljanja štetnih tvari i lošeg sna
U studiji, objavljenoj u PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), pod naslovom “Beta-Amyloid accumulation in the human brain after one night of sleep deprivation. U ovoj studiji je pokazano kako razina beta-amiloida raste za 5% nakon svega jedne neprospavane noći.
Kod pacijenata sa Alzheimerovom bolesti, procenat beta-amiloida je 43% veći od onog kod zdravih osoba.
Međutim, ovo nije jedini rad koji pokazuje povezanost deprivacije sna i povećanja nivoa beta-amiloida. Na Univerzitetu Winsconsin-Madison se od 2001. godine vodi studija WRAP (Wisconsin Registry for Alzheimer's Prevention) u koju je uključeno preko 1500 osoba sa ciljem proučavanja uzroka ove bolesti. Participanti studije nisu pokazivali znakove demencija u trenutku kada su se uključili u studiju, ali oko 70% njih ima porodičnu istoriju Alzheimerove bolesti. Još 2015. naučnici uključeni u ovu studiju su pokazali kako postoji asocijacija i između kvaliteta sna, prema vlastitoj procjeni sudionika studije, i akumulacije beta-amiloida (2).
Također, u jednom drugom radu, pokazano je da je deprivacija sna povezana sa povećanom koncentracijom markera za Alzheimerovu bolest u spinalnom fluidu (3).
Ljudi koji slabo spavaju imaju 68% povećan rizik da će imati određene kognitivne probleme (4), pa i Alzheimerovu bolest, od onih koji imaju dobar san.
![]() |
Šta je uzrok ove povezanosti? Šta se to noću normalno dešava u mozgu da se on oslobodi nakupina toksičnih proteina?
Reference:
- Shokri-Kojori E, et al. (2018). β-Amyloid accumulation in the human brain after one night of sleep deprivation. Proceedings of the National Academy of Sciences.
- K. Sprecher et al. (2015). Amyloid Burden Is Associated With Self-Reported Sleep In Non-Demented Late Middle-Aged Adults. Neurobiology of Aging. Vol. 36.
- K. Sprecher et al.(2017). Poor sleep is associated with CSF biomarkers of amyloid pathology incognitively normal adults. Neurology. Aug 1; 89(5): 445–453
- M.A. Busche et al. (2015.) Rescue of long-range circuit dysfunction in Alzheimer’s disease models. Nature Neuroscience. Vol. 18.
- L. Xie et al. (2013) Sleep Drives Metabolite Clearance from the Adult Brain. Science. Vol. 342.
- Thipani Madhu M, Balaji O, Kandi V, Ca J, Harikrishna GV, Metta N, Mudamanchu VK, Sanjay BG, Bhupathiraju P. Role of the Glymphatic System in Alzheimer's Disease and Treatment Approaches: A Narrative Review. Cureus. 2024 Jun 29;16(6):e63448. doi: 10.7759/cureus.63448. PMID: 39077280; PMCID: PMC11285013.
