Svjetska zdravstvena organizacija 2018. je upozorila na novu zoonozu, Nipah virus koja eskalira, prijeteći da se pretvori u epidemiju. Nova bolest je u maju 2018. godine izazvala smrt 13 osoba u mjestu Perambra na jugu Indije. Sada, 2026. opet imamo izvještaje o izbijanju slučajeva ove bolesti. Nekoliko zemalja, uključujući Tajland, Maleziju i Singapur, uvelo je nove mjere skrininga i testiranja nakon što su u januaru 2026. najmanje dvije osobe umrle od Nipah virusa u indijskoj saveznoj državi Zapadni Bengal.
Nakon pandemije COVID-19, ove vijesti koje preplavljuju medije svakako bude postraumatski sindrom. No da li je zbilja rizik velik?
Kakav je to virus Nipah i ko ga prenosi?
Nipah virus (NiV) dolazi iz grupe Henipavirusa, latinskog naziva Nipah henipavirus. Javlja se kod šišmiša iz roda Pteropus, nama poznate kao leteće lisice, a može prelaziti na domaće životinje, poput svinja i goveda, ali i na čovjeka. Evoluira brzo i već izaziva infekcije kod ljudi koje se mogu prenositi sa čovjeka na drugog čovjeka.
NiV je, kao i većina virusa, dobio ime prema mjestu gdje je prvi put došlo do eskalacije epidemije. U slučaju Nipah virusa, to mjesto je Kampung Sungai Nipah u Maleziji, a virus je identificiran 1998. U tom specifičnom slučaju, virus je sa šišmiša prešao na svinje, a sa svinja na čovjeka. Kod jednog pacijenta je došlo do povratka bolesti 53 mjeseca nakon inicijalne zaraze. Zatim je 2004. godine došlo do izbijanja slučajeva infekcije u Bangladešu, o čemu se malo pričalo u medijima. Tada je utvrđeno da su se ljudi zarazili konzumirajući sok od palme dature, a koji je bio kontaminiran virusom.
Nipah virus veže se za molekule ephrin-B2 i ephrin-B3, koje se nalaze na krvnim žilama i u nervnom sistemu. Zbog toga virus lako prodire u mozak i oštećuje krvne žile, što može brzo dovesti do teških simptoma poput encefalitisa i respiratornih problema.
Virus spada u RNK viruse, a sami Henipavirusi su zanimljivi zbog toga što koriste tzv. RNK-editovanje, što je neka vrsta pandana splicinga kod eukariotskih ćelija: pomoću tog mehanizma, ova grupa virusa može proizvesti niz različitih proteina od jednog gena. Na zaražene stanice djeluju i tako što “natjeraju” više ćelija da se stope u sincicij – u jednu veliku strukturu sa više nukleusa.
Simptomi i tok bolesti
Simptomi zaraze su mučnina, vrtoglavica, groznica, glavobolja, problemi sa disanjem, a u ozbiljnim slučajevima dolazi i do napada i encefalitisa. SZO savjetuje državljane zemalja jugoistočne Azije da održavaju higijenu, redovno peru ruke, pokrivaju nos i usta ako se neko nalazi u blizini pacijenta te da se uzdržavaju od konzumacije soka palme. Vakcina za ovu infekciju nije razvijena, a njega je uglavnom suportivna. Inkubacija traje od 4 do 14 dana, ali su zabilježeni i slučajevi da je inkubacija trajala i duže.
Nema registrovanog antivirusnog lijeka za infekcije koje izaziva NiV. Smrtnost iznosi oko 40-75%.
Srodnik Nipah henipavirusa je i Hendra henipavirus, koji izaziva bolest “konjskih morbila” konja u Australiji: 1994. godine zabilježen je slučaj kada su 13 konja i trener preminuli od infekcije u mjestu Hendra u Australiji. Od 2012. postoji vakcina za konje protiv Hendra henipavirusa.
Potencijal Nipah virusa da izazove pandemije
Sam Nipah virus je Svjetska zdravstvena organizacija identificirala kao jedan od nekoliko virusa koji će u budućnosti izazvati velike epidemije. Ova procjena je nastala kao rezultat plana pravljenog nakon eskalacije ebole prije desetak godina. Ovaj virus je jedan od prioriteta za istraživanje i stvaranje novih dijagnostičkih testova.
CDC ga svrstava među viruse s potencijalom za zloupotrebu i izbijanja, a WHO ga navodi kao jedan od patogena koji bi mogao izazvati buduće epidemije jer nema vakcine ni specifičnog lijeka, a smrtnost je visoka.
Rizik raste jer se virus prirodno nalazi kod voćnih šišmiša u mnogim tropskim zemljama, a globalna putovanja i trgovina omogućuju da se neotkriveni slučajevi brzo prenesu preko granica. Zbog toga su rano otkrivanje, međunarodni nadzor i razvoj testova, vakcina i terapija ključni za sprječavanje većih epidemija.
Nipah još nije pandemijska prijetnja, ali ima sve osobine virusa koji to može postati ako se zanemari.
Napomena: ovaj tekst je objavljen 2018. a potom ažuriran sa podacima o novim slučajevima 2026.