Gotovo 40 posto novih slučajeva raka u svijetu moglo bi se spriječiti, pokazuje opsežna međunarodna studija koja je analizirala desetine vrsta karcinoma u gotovo 200 zemalja.

Istraživači su u studiji objavljenoj u februaru 2026. u Nature Medicine utvrdili da je tokom 2022. godine oko sedam miliona dijagnoza raka bilo povezano s promjenjivim faktorima rizika – navikama i okolnostima koje se mogu kontrolisati ili mijenjati kako bi se smanjio rizik od obolijevanja. Među njima se kao vodeći uzrok izdvojilo pušenje duhana (15.1%), a zatim infekcije (10.2%) i konzumacija alkohola (3.2%).

Autori studije ističu da rezultati jasno pokazuju koliki potencijal ima prevencija. „Izbjegavanje ovih faktora rizika jedan je od najmoćnijih načina da se u budućnosti značajno smanji teret raka“, izjavila je koautorica istraživanja Hanna Fink, epidemiologinja raka pri Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (IARC).

Drugim riječima, prema ovoj studiji 4 od 10 slučajeva raka se može prevenirati određenim intervencijama i zdravim životnim izborima. U te izbore spada održavanje zdrave tjelesne mase, odabir da nećete pušiti, odabir da ćete jesti više voća i povrća, više se kretati, koristiti UV-zaštitu, nećete piti alkohol ili ćete ga piti jako, jako rijetko, itd. Alkohol je naročito povezan s rizikom od raka jetre i dojke, pored genetičkih faktora koji se naročito čvrsto vezuju za rak dojke.

U 2022. godini procijenjeno je da je 7,1 milion od ukupno 18,7 miliona novih slučajeva raka (37,8%) bilo povezano s 30 promjenjivih faktora rizika — 2,7 miliona (29,7%) kod žena i 4,3 miliona (45,4%) kod muškaraca. Udio sprječivih karcinoma kretao se od 24,6% do 38,2% kod žena te od 28,1% do 57,2% kod muškaraca, u zavisnosti od regije.

Rak pluća, grlića materice, želuca spadaju u neke od tipova karcinoma koji su u visokoj mjeri preventabilni. Ovome treba dodati i neke oblike raka kože, povezane sa UV zračenjem. Dio karcinoma je povezan i sa prekomjernom tjelesnom masom. Dio slučajeva raka je povezan sa zagađenim zrakom, a smanjenje izloženosti zagađenom zraku smanjuje ovaj rizik, posebno za rak pluća.

Tipičan komentar na ovakve rezultate i zaključke bi bio izvlačenje anegdotskih dokaza u kafani da neko zna nekoga ko je jeo samo zdravu hranu, redovno trčao i nije pio niti pušio a umro od raka i nekoga ko je pušio a nikad nije dobio rak.

Anegdotske dokaze treba ostaviti po strani i ne izvlačiti ih kao argument. Statistika je neumoljiva – pušenje, alkohol i infekcije povećavanju rizik od raka. Posebno infekcije HPV-om (rak grlića materice orofarinksa, vulve, vagine, penisa i anusa), Epstein-Barrovim virusom (povezan sa rizikom od Hodgkinov limfoma), hepatitisom B i C (ciroza i rak jetre), HIV-om (Kapošijev sarkom, povećanje rizika za niz drugih karcinoma), HTLV-1 i MCV. Infekcije Helicobacter pylori doprinose nastanku čira želuca, koji vodi u karcinom, odnsnosno infekcija helikobaterom doprinosi povećanju rizika obolijevanja od raka želuca.

Vakcine protiv HPV-a i protiv hepatitisa B smanjuju rizik od raka.

Kao jedan od rizika kojima se mođe upravljati treba dodati i radijaciju.

Dio karcinoma nastaje usljed poremećaja ćelijskog ciklusa koji su slučajni – greške u kopiranju genetičke poruke usljed slučajnih somatskih mutacija, onih koje osoba ne naslijedi. Nažalost, takve karcinome ne možemo prevenirati, oni su rulet, a čine oko 60% slučajeva raka. Ali možemo smanjiti rizik od onih čije faktore možemo kontrolisati. Fokusiranje na faktore rizika koje možemo kontrolisati, suprotno kafanskoj mudrosti, ipak smanjuje rizik.

Reference:

  1. Fink, H., Langselius, O., Vignat, J. et al. Global and regional cancer burden attributable to modifiable risk factors to inform prevention. Nat Med (2026). https://doi.org/10.1038/s41591-026-04219-7

  2. Tomasetti C, Li L, Vogelstein B. Stem cell divisions, somatic mutations, cancer etiology, and cancer prevention. Science. 2017 Mar 24;355(6331):1330-1334. doi: 10.1126/science.aaf9011. PMID: 28336671; PMCID: PMC5852673.