„Znaš“, rekao je, „ima taj neki doktor, eno živi preko sto godina i priča kako to. Sad živi u Hrvatskoj. Kaže da od nas farmacetuske tvrtke skrivaju prirodne lijekove koji produžavaju život“.
Skoro svaki penzioner ikad. Pročitali su nešto na telefonu i vjeruju u to, jer se boje smrti i ne odlazi im se.. kao ni nikome od nas. Osim što je osamdesetogodišnjak koji mi je ovo rekao profesor, radio je u prestižnoj instituciji, bavi se vrlo kompleksnom fizikom i za većinu nas je genij. Razumije stvari koje mi ne razumijemo. I čita mnogo, zna dosta o filozofiji, istoriji…
Problem je što nas formalno obrazovanje ne štiti od dezinformacija. Ni naši hobiji. Ni načitanost. Sve se svodi na naše strahove – strah od smrti, od bola. I kada dođemo do toga, u nama se ne pale nikakve crvene lampice da je nešto dezinformacija, potencijalno povezana s prodajom nekog šarlatanskog lijeka, nego mi čitamo dalje, želimo da vjerujemo u to da imamo još vremena i da se smrt može odgoditi, da se može postiči metuzalemska, natprirodna dugovječnost. Otkloniti bol koa smeta… ako ništa drugo.
Dezinformacije o zdravlju, o dugovječnosti i o tome kako farmaceutska industrija i vlade kriju neke lijekove od nas, jer smo im ovakvi profitabilniji , ne žele nas zdrave nego u konstantnom stanju neke bolesti i tegobe su najčešće dezinformacije koje pogađaju starije ljude, ali i sve ostale. I ne samo da podrivaju povjerenje u lijekove i terapije koje su testirane i kliničkim uslovima, nego podrivaju i povjerenje u vladu, što je naročito jednostavno onda kada ste svjesni korupcije koja vlada u administraciji i državnim institucijama, svjedočite redirekciji budžetskih sredstava u neke mutne projekte i tendere i sve drugo što vam može pasti na pamet.
Crna rupa za ovakve dezinformacije su svakako oglasi. Recimo, vi možete čitati i neki portal koji ima sasvim ok informacije, ali koji, da bi se finanskiski održao, koristi oglase. Bilo da su to oglasi koje njihovom marketingu neko plati, a nad čime i imaju neku kontrolu, mogu odbiti, bilo da su to google oglasi ili oglašavanje trećih portala koji zapravo samo nude dezinformacije i vi nemate kontrolu nas sadržajem koji korisnici vide. Zato Nauka govori ne dozvoljava google ads.
Često ti sadržaji izgledaju kao vijesti ili intervjui, recimo sa stručnjacima, a ti stručnjaci nemaju pojma da su njihove slike preuzete. Tu su i slike bolesti i slike melema i tinktura koji navodno liječe „k'o rukom odnijeto”.
Najčešće su to oglasi i sadržaji o hemoroidima, raku, bolovima, parazitima kao uzroku svih postojećih bolesti, izraslinama, kurjim očima, čukljevima, visokom pritisku i sličnim boljkama i tegobama koje kad tad pogode svakog od nas, a osobe treće životne dobi to imaju kao svakodnevicu. I normalno je da će kliknuti na takve sadržaje, jer su oni i plaćeni tako da targetiraju osove 65+.
Neki od ovih savetu su brzazleni i čak dobri – jedite borovnice, losos, vježbajte… ali neki mogu biti izuzetno opasni. Neki savjetuju pseudonauku manifestiranja i sličnih new age duhovnih doktrina te pseudopsihologije, jer se ljudi bolje osećaju kada misle da su produhovljeni. A neki prosto skriveno prodaju neki proizvod.
Pri tome, starije osobe često ne razlikuju pravi članak i takvog sadržaja čime postaju žrtve predatorskog ponašanja. Sljedeći korak je da im se nude razni šarlatanski pripravci i usađuje Pavlovljev refleks na farmaceutsku industriju i vlade.
Jasno je da ni farmaceutska industrija ni vlade nisu bez mrlja i da su beprijekorni, tu je bilo i ima mnogo skandala, što znamo, što ne znamo. Recimo otpad u Lici, problem deponije Uborak, uništavanje stoke poljoprivrednicima kada izbije neka bolest kako bi se spriječilo širenje… sve su to razlozi da budemo kivni na vlade, s razlogom ili bez. Ali ovakvi sadržaji politički polariziraju i ojačavaju nepovjerenje u institucije.
Jedini način odbrane je prosto ne klikati na tvakve sadržaje, jer će ih algoritam još više nuditi. Znati razumno prepoznati o kojoj je zamci riječ i nasmijati se. Ili prepoznati da nam neko želi uvaliti neki pripravak koji nije klinički testiran.
Napomena: naslovna ilustracija je kreirana pomoću alata GAI.