Već smo odavno shvatili da je sprega mikrobioma i naših vlastitih stanica i tkiva duboka te da smo praktično – simbionti. Sve više i više otkrivamo kako bakterije koje žive u nama, sa nama i na nama utječu na mnoge aspekte života i zdravlja. Ipak, iako je za ovo što ćete sada čuti postojala hipoteza već neko vrijeme, sama novootkrivena korelacija (a možda i kauzalnost) bila je pomalo šok. 
 
Dakle, dobili smo dokaze da postoji neka korelacija između sastava crijevne flore i pojave depresije tj. da je izostanak određenih vrsta bakterija iz crijevne flore možda povezan sa depresijom. 
 
U radu objavljenom 4. februara 2019. u Nature Microbiology pod naslovom “The neuroactive potential of the human gut microbiota in quality of life and depression” evropski tim naučnika predvođen mikrobiologom-gastroenterologom Jeroenom Raesom sa KU Leuven u Belgiji je pokazao kako kod ljudi koji imaju depresiju nedostaju određeni tipovi bakterija. Link za cijeli rad možete naći ovdje. Oni su posmatrali grupu od 1054 Belgijanca (ok, i Belgijanki), a u toj grupi su bile 173 osobe sa depresijom.
 
Korišten je tzv. RAND SF-36 upitnik, koji se danas najčešće koristi za ispitivanje kvaliteta života (QoL) i onda su naučnici komparirali uzorke mikrobioma 173 osobe iz kohorte kod kojih je bila dijagnosticirana depresija ili su imali nizak rezultat na RAND 36.
 
Kod njih su u mikrobiomu nedostajale bakterije iz rodova Coprococcus i Dialister, dok kod ljudi koji su imali visok rezultat na upitniku to nije bio slučaj. 
 
Međutim, ideja da mikrobiom ima neke korelacije sa depresijom nije ni nova ni nelogična: Coprococcus ima neki metabolički put vezan za dopamin, važan neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu. Već odavno je poznato kako disregulacija sinteze dopamina ima veze sa depresijom, ali i sa shizofrenijom, ADHD te Parkinsonovom bolešću. Ista bakterija porizvodi i butirat, jednu antinflamatornu tvar, a inflamacija je stanje zabilježeno kod depresije.
 
Treba još biti oprezan sa ovim nalazima i čekati potvrde i proširenja studije kako bi se vidjelo da li se radi o korelaciji. S obzirom da je baš nedavno dokazano kako nerv vagus može biti put kojim digestivni trakt ima utjecaja na mozak, sve ovo nije za odbaciti.