Benjamin Franklin je američki državnik, političar, filozof, fizičar, učenjak, izumitelj, ekonomist, književnik. Jedan je od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, uz još nekoliko „Founding fathers“ poput Georgea Washingtona. Toliko je važan za istoriju SAD da se njegov lik nalazi na novčanici od 100 dolara.
Pogledajte i video na Youtube o Benjaminu Franklinu:
Benjamin Franklin je rođen 17. januara 1706. u Bostonu, savezna država Massachusetts, kao jedno od sedamnaestero djece. Nažalost, Franklinovi roditelji nisu bili imućni i nisu imali dovoljno novca da Benjamin završi školovanje. Tako je on samouk, čitajući knjige, sam sebe obrazovao. Na kraju će postati šegrt u štampariji starijeg brata, gdje su se izdavale i novine. Benjamin će tajno slati za novine pisma čitatelja, predstavljajući se kao udovica. Bio je toliko uvjerljiv u tim pismima, da je zavarao čak i rođenog brata.
 |
Međutim, sa 17 godina napušta ovaj posao, bježi od kuće u Philadelphiu i tako neko vrijeme živi kao lutalica. Upravo je u tom periodu upoznao i svoju buduću suprugu, Deborah Read.
Najpoznatiji je kao jedan od tvoraca Deklaracije nezavisnosti, u kojoj se objašnjava zašto 13 engleskih kolonija trebaju da se udruže i odvoje od britanske krune u nezavisnu državu, začetak današnjih Sjedinjenih Američkih država. Ovo se dogodilo u Philadelpihii, savezna država Pennsylvania, 4. jula 1776. Thomas Jefferson je napisao nacrt Deklaracije. Još neke od glavnih istorijskih ličnosti koje su doprinijele Deklaraciji nezavisnosti i osnivanju SAD su John Adams, George Washington i Benjamin Franklin.
 |
Međutim, osim toga što je bio osnivač SAD, Benjamin Franklin se bavio i nekim drugim stvarima u slobodno vrijeme. Bio je dobar pronalazač i naročito zainteresiran za fenomen elektriciteta. Naime, ljudi su jako dugo, još od antičkih vremena znali da postoji elektricitet, ali niti su znali šta je to, niti su znali kako bi to mogli korisno upotrijebiti.
Jedna od važnih stvari koju je Franklin uradio za nauku jeste to da je dokazao kako je munja vrsta elektriciteta, što do njega nije bilo poznato. Smislio je eksperiment kojim bi to pokazao – i to će postati jedan od jako poznatih, ali i opasnih eksperimenata u istoriji nauke, eksperiment sa zmajem.
Postoji mnogo verzija ove priče ali smatra se kako je on usred oluje, pustio zmaja. Ipak, suprotno opštem vjerovanju, zmaja vjerovatno nije udarila munja – to bi bilo opasno za Franklina, nego je on primijetio kao se labavi krajevi konopca koji drži zmaja počinju zatezati kako je zmaj prolazio pored olujnih oblaka, za koje danas znamo da su puni naboja. Franklin je dodirnuo ključeve i osjetio lagani udar, što znači da je on proveo mali dio elektriciteta. To je bio dokaz da su munje ustvari električne pojave. Također, Franklin je ovo saznanja iskoristio da stvori gromobrane, koji danas štite zgrade od udara groma.
 |
| Izvor: wikipedia Benjamin Franklin Drawing Electricity from the Sky c. 1816 at the Philadelphia Museum of Art, by Benjamin West |
Izmislio je i bifokalne naočale. 1741. je izumio i poseban način zagrijavanja prostorija, peć, koja će po njemu postati poznata kao “Franklinova peć”.
I ne samo što se bavio fizikom, Franklin je bio i demograf – bilježio je rast populacije kolonija i njegove bilješke su veoma važne istoričarima za proučavanje šta se to sve dešavalo neposredno prije i poslije osnivanja SAD.
Također, proučavao je morske struje sjevernog Atlantika i primijetio kako ove struje utječu na klimu Istočne obale sjeverne Amerike. Kapetan Timothy Folger i Benjamin Franklin su prikupili dosta podataka o glavnoj morskoj struji ovog područja, koju će nazvati Golfska struja.
 |
| Statua Franklina, u Benjamin Franklin National Memorial, Philadelphia |
Bio je jedan od rijetkih koji će u ono doba podržavati teoriju Christiaana Huygensa o valnoj prirodi svjetlosti. Također, bavio se meteorologijom – posmatrao je pomračenje mjeseca, zaključio da oluje ne prate uvijek smjer djelovanja vjetra te ukazao na vezu između snažne vulkanske aktivnosti vulkana Laki na Islandu 1783. i teške zime u Evropi 1784.
Franklin je preminuo 17. aprila 1790. u Philadelphii. Iza sebe je ostavio zaista mnogo toga na šta ne samo Amerikanci, nego i čitav svijet treba biti ponosan.
Ovaj tekst i video-klip nastali su uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u okviru projekta “U.S. Scientists Who Changed the World” i zahvaljujemo se Ambasadi SAD.
P.S. za kraj: Diznijeva verzija priče o Benjaminu Franklinu:
