Energetska tranzicija, prelazak s fosilnih izvora na obnovljive izvore energije, predstavlja razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu. Za ovaj proces potrebna su ulaganja, ali i promjena svijesti građana. Klimatske promjene diktiraju ovakve promjene u društvu.
U energetskoj tranziciji značajno mjesto zauzima i proces dekarbonizacije, prelazak na ekonomski sistem koji na održiv način smanjuje emisije ugljičnog dioksida. Energetska tranzicija uključuje i racionalno korištenje energije (energijsku efikasnost), investiranje u obnovljive izvore energije i nove modele poslovanja i razvoja tržišta energije.
Energetska tranzicija i radna mjesta
„Tranzicija, između ostalog, donosi smanjenje broja radnih mjesta u tradicionalnoj energetici. Međutim, ako se dobro planira niko ne bi trebao ostati bez posla ili na bilo koji drugi način da ispašta zbog tranzicije. Dakle, govori se o pravednoj tranziciji koja će prepoznati potrebe svih zainteresiranih strana i na osnovu toga će se napraviti plan pravedne tranzicije“, ističe dr. Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, stručnjak za energetiku i obnovljive izvore energije.
 |
| Dr Azrudin Husika |
„Istraživanja u BiH pokazuju da se na poslovima vezanim za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost može otvoriti skoro četiri puta više radnih mjesta u odnosu na sadašnji broj radnih mjesta u tradicionalnoj energetici koja je bazirana najaviše na uglju“, dodao je.
Za ovo će biti potrebno provesti programe prekvalifikacije radnika. Pored većeg broja radnih mjesta, važno je naglasiti i da se radi o znatno kvalitetnijim radnim mjestima u odnosu na radna mjesta u tradicionalnoj energetici (bolje plaćena radna mjesta uz bolje uslove rada).
„U BiH se tranzicijom može riješiti i problem zagađenosti zraka jer je korištenje fosilnih goriva glavni uzročnik zagađenosti zraka u BiH“, naglasio je Husika.
Pravilno planirana energetska tranzicija predstavlja i razvojnu šansu za BiH. Na tom putu razvijene zemlje nude pomoć koju BiH već prima kroz razne programe, poput programa energijske obnove zgrada, zamjene sistema grijanja, izrade i usvajanja strateškog i zakonskog okvira za energetsku tranziciju, edukacije itd.
Važnost smanjenja emisija ugljičnog dioksida
Kako kaže dr. Husika, proizvodnja energije predstavlja skoro 80% emisije stakleničkih gasova u BiH. Pored toga, staklenički gasovi se emituju iz industrijskih procesa, poljoprivrednih aktivnosti i iz otpada. Industrija može smanjiti emisije iz procesa zamjenom energenta, povećanjem efikasnosti i izdvajanjem ugljičnog dioksida iz dimnih gasova.
Poljoprivreda može da bude značajan proizvođač energije, putem proizvodnje biogasa od stajnjaka, od kojeg se može proizvoditi električna i toplotna energija.
„Građani također mogu značajno uticati na smanjenje emisije iz poljoprivrede odabirom hrane. Poznato je npr. da uzgoj govedine uzrokuje veće emisije od piletine.“, dodao je Husika.
Emisije iz otpada se mogu smanjiti prije svega smanjenjem količine otpada, a onda njegovom reciklažom i iskorištavanjem, a sve u cilju da što manja količina završi na deponiji i da se potrebe za sirovinama iz prirode što više smanje.
„BiH ima inventar stakleničkih gasova do 2018. godine, to znači da ima pouzdan pregled izvora emisije stakleničkih gasova. U 2018. godini emisije po glavi stanovnika su iznosile 8,83 tone“, kazao je Husika. Gledajući emisije u 2018. godini, emisije po stanovniku su na nivou prosjeka država EU u toj godini. Međutim, ako se izvrši poređenje u odnosu na bruto domaći proizvod, emisije u BiH su oko 5x veće nego u EU.
„Ovi indikatori ilustriraju ekonomsku i socijalnu situaciju BiH, uhvaćene u zamku siromaštva, sa relativno visokim vrijednostima emisija stakleničkih plinova, ali niskim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa, prije svega, energije“, istakao je Husika.
Proizvodnja energije na održiviji način
„Održivost polazi od potreba za energijom, a završava na proizvodnji. Preduslov za održivost je povećanje energijske efikasnosti tj. racionalna potrošnja“.
Održivost energijskog sistema se postiže adekvatnim odnosom svih obnovljivih izvora energije. Različiti obnovljivi izvori energije se nadopunjuju. Neki izvori, premda su obnovljivi i imaju dosta prednosti, u nekim prilikama ne mogu dati energiju punim kapacitetom (solarne elektrane i vjetroelektrane).
„I ti izvori imaju određeni uticaj na okoliš, koji uključuje proizvodnju materijala za solarne elektrane i vjetroelektrane, izgradnju puteva i dalekovoda do postrojenja, uticaj u toku rada, nastajanje otpada nakon isteka vijeka opreme. Velike solarne elektrane zauzimaju veliku površinu pa njihova prevelika zastupljenost može imati jako negativne posljedice po biodiverzitet, a tu je i potencijalno zauzimanje poljoprivrednog tla.“, objasnio je dr. Husika.
Adekvatan odnos upotrebe svih obnovljivih izvora kao optimalno rješenje
„Solarna energija i energija vjetra su neupravljivi što znači da njihovu trenutnu proizvodnju ne možemo podesiti spram naših trenutnih potreba. Međutim, biomasa i hidroenergija mogu napraviti balans između proizvodnje i potreba uz sinergiju sa solarnom energijom i energijom vjetra“, kazao je Husika dodavši kako održivost mora uključivati i postojeće i nove načine skladištenja energije kao što je zeleni hidrogen.
Optimalno rješenje leži u adekvatnom odnosu svih obnovljivih izvora energije, ali uz nove načine investiranja kao što su projekti građanske energije, energetske zadruge, pružanje usluge energijom, gdje građani vode glavnu riječ kada je u pitanju investiranje.
Cilj BiH je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, sada to mnogima izgleda nerealno. Međutim, treba računati na sve vrste inovacija, kako tehničke tako i poslovne.
„Imamo velike potencijale energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Međutim to nije dovoljno, potrebno je razviti pravedno tržište energije, a uz novi način planiranja, koji polazi od maksimalno moguće energijske nezavisnosti od nivoa domaćinstva do cijele države, BiH može postići klimatsku neutralnost“, zaključio je Husika.
Još možete naći na podkastu Nauka Govori
Napomena: Tekst je nastao na osnovu programa Free Press Unlimited and E3J. This story was produced with support from Free Press Unlimited and E3J.
