Zašto i kako sijedimo? Sijeda kosa je jedan od najčešćih znakova starenja, toliko da je postala metonimija za samu starost.
Kosa postaje sijeda kada matične ćelije melanociti u folikulu dlake ne uspiju sazrijeti u svoj oblik za proizvodnju pigmenta. Barem je tako kod miševa, a ljudi imaju slične ćelije. Naučnici su mislili da kosa sijedi jer folikul ostane bez melanocita. Također, sijeda kosa je povezivana i sa nekim virusnim infekcijama.
Međutim, tim naučnika s New York University Grossman School of Medicine, pratio je pojedinačne ćelije kod miševa tijekom dvije godine, što je otkrilo da melanociti putuju gore-dolje folikulom dlake i mijenjaju se naprijed-natrag između zrelog i mladog stanja kakvo je u matičnim ćelijama. Kada se ćelije “zaglave” i prestanu s tim putovanjem, prestaju primati signal za proizvodnju pigmenta melanina koji daje boju dlaci.
Matične ćelije imaju sposobnost diferencijacije u različite, specijalizirane ćelije. Neke se specijaliziraju za imunološki odgovor, druge za prenos električnog signala, a melanociti za proizvodnju pigmenta melanina. Donedavno je važilo mišljenje da se diferencirane ćelije ne mogu vratiti u stanje matičnih. Međutim, s otkrićem Yamanaka faktora, ispostavilo se da to nije tačno.
Ovaj ciklus diferencijacije i dediferencijacije matičnih ćelija i melanocita održava nekako proizvodnju melanina i čini se da je to proces važan za homeostazu matičnih ćelija. Rad o tome objavljen je u Nature, 19. aprila 2023. pod naslovom “Dedifferentiation maintains melanocyte stem cells in a dynamic niche“.
Možda ćemo nekad u budućnosti imati mogućnost pretvaranja sijede kose u kosu s melaninom, odnosno način aktivacije ćelija da nastave da se kreću u folikulu i prelaze iz diferenciranog u matično stanje.
