Da li je „metabolizam” još jedna riječ koju koristimo, a da nismo sasvim sigurni šta znači? „Imam dobar metabolizam” ili „loš metabolizam”… šta to uopšte znači?
Na starogrčkom riječ metabolē znači „promjena”. To je zapravo skup svih hemijskih reakcija i procesa koji omogućavaju život.
Još je Aristotel primijetio kako postoje procesi koji omogućavaju cirkulaciju tvari u prirodi, ali preko primitivnih objašnjenja mijena elemenata vatre, vode, zemlje i zraka. Potom je arapski učenjak Ibn al-Nafis 1260. godine opisao kako je tijelo u stalnom procesu razgradnje i ishrane. No moderne postavke metabolizma dali su Louis Pasteur, koji je istraživao fermentaciju, Eduard Buchner, otkrićem enzima te Hans Krebs, otkrićem ciklusa limunske kiseline, jednog od važnih metaboličkih puteva u procesu disanja.
Dakle svi oni hemijski procesi koji omogućavaju disanje, razlaganje hrane ili stvaranje novih komponenti od već postojećih, re-aranžman molekula, jesu metabolički procesi.
Metabolizam imaju i biljke i gljive i bakterije, a ne samo životinje. I metabolizam nije vezan samo za ishranu ili fizičku aktivnost – to je mnogo širi pojam u koji ulazi i fotosinteza, proces koji biljkama omogućuje da koriste svjetlost određene valne dužine i stvaraju jednostavne molekule poput glukoze, od koje dalje mogu, u drugim metaboličkim procesima, stvarati i druge molekule.
Metabolizam nije samo razlaganje hranljivih komponenti, nego i njihovo stvaranje. Recimo sinteze vitamina, glikogena, hormona, neurotransmitera kod životinja, alkaloida terpena u biljkama spadaju u ovakve procese gradnje novih molekula.
Svaka sinteza proteina je također metabolizam. Jedemo, a proteini iz hrane koju uzimamo se razlažu na nivo aminokiselina, koje naš organizam opet koristi da bi gradio svoje proteine. A sinteza proteina je stvar nukleinskih kiselina, DNK i RNK: to su uputstva kojim se redoslijedom trebaju vezivati aminokiseline i dati protein.
I ne samo to – metabolizam podrazumijeva i postojanje metabolita (produkti metabolizma) koji služe sa regulisanje samog procesa metabolizma. Dakle, to je samoregulirajući proces. Mnogi enzimi i hormoni (kakav je insulin) su produkti metaboličkih procesa, a djeluju na regulaciju metabolizma. Insulin regliše nivo šećera u krvi a veliki broj enzima učestvuje kako u cijepanju čestica hrane na molekule, tako i u samoj sintezi različitih drugih molekula koje imaju svoje važne uloge u metabolizmu, sintezi proteina, pretvaranju jednih molekula u druge, replikaciji DNK i transkripciji (prepisivanju) gena.
Kao što vidimo, postoje procesi razgradnje i sinteze koji održavaju različite vrste organizama. Zato se metabolizam može zgodno podijeliti u dvije kategorije, koje se možda sjećate iz škole. To su, za neke, kriptične riječi katabolizam i anabolizam. Katabolizam je razgradnja molekula radi dobivanja energije, dok je anabolizam sinteza svih spojeva potrebnih stanicama. Razlaganje i stvaranje.
Šta je bitno? Bitno je shvatiti da metabolizam nije riječ koja se samo veže za ishranu, dijete, potrošnju kalorija i metaboličke poremećaje (obično uslovljenje genetičkim faktorom) nego da su to zapravo svi procesi koji sve žive organizme drže u životu i omogućavaju razmjenu energije s okolinom.
