Indija je postala četvrta zemlja koja je uspješno kontrolisano sletjela na Mjesec i prva koja je to učinila blizu južnog pola, između kratera Manzinus C i Simpelius N. Svemirska letjelica Chandrayaan-3 sletjela je 23.8.2023., oslanjajući se na lekcije naučene iz Chandrayaan-2, koji se srušio tokom pokušaja slijetanja 2019. Lender će rasporediti rover sa šest točkova koji će lutati mjestom slijetanja jedan lunarni dan, što je jednako 14 zemaljskih dana. Sljedeća velika misija Indijske organizacije za svemirska istraživanja (ISRO) — prva za proučavanje Sunca — trebala bi biti lansirana početkom septembra.
Chandrayaan-3 ima 3900 kilograma, a sastoji se iz propulzijskog dijela landera Vikram i rovera Pragyan
Istovremeno, krah ruske letjelice Luna-25 pokazuje probleme ruske svemirske industrije i ovo kao da je simbolički znak za pad jedne svemirske sile i uspon druge. Deseci misija na Mjesec planirani su u nadolazećim godinama, ali ovo nije nova svemirska utrka. Putin je čestitao Indiji na uspješnom slijetanju. U Indiji je slijetanje dočekano s velikom radošću i nacionalnim ponosom.
Međutim, da bismo bolje shvatili uspjeh Indije, potrebno je da neke stvari stavimo u perspektivu: misija Chandrayaan-3 je koštala 75 miliona američkih dolara. Film Interstellar je koštao oko 148 miliona, a Martian 108 miliona dolara. Indijci su maltene džabe poslali lander i rover na Mjesec!
Pogonska jedinica svemirske letjelice, modul u obliku kutije koji je prevezao duolender-rover Chandrayaan-3 u usku orbitu oko Mjeseca i odvojio se od njega prije slijetanja, nastavlja kružiti oko Mjeseca. Modul je opremljen samo jednim instrumentom, nazvanim SHAPE (Spectro-polarimetry of Habitable Planet Earth), koji je namijenjen proučavanju Zemlje iz lunarne orbite, zapravo oponašajući opažanja egzoplaneta.
Iako je rover opremljen kamerama kako bi izbjegao prepreke, njegovo kretanje će biti kontrolisano u svakom trenutku tako da se kreće unutar vidnog polja kamera na landeru Vikram.
Vikram je nakon slijetanja uključio tri od svoja četiri eksperimenta na brodu. Posebno zanimljiv instrument je termalna sonda koja će po prvi put plitko sondirati Mjesečevo tlo i mjeriti njegovu temperaturu.
Drugi instrument na Viram landeru će proučavati sloj mjesečeve jonosfere, ispunjene elektronima i ionima koji su uglavnom nastali kao rezultat sunčevog zračenja. Naučnici kažu da će ova sonda pomoći u određivanju je li jonosfera kompaktno zbijena u svakom trenutku ili se njezina gustoća mijenja tijekom vremena i različitih uvjeta sunčeve svjetlosti.
Treći eksperiment je seizmometar koji će osjetiti potrese na Mjesecu u blizini mjesta slijetanja, dok je četvrti NASA-in pasivni laserski retroreflektor za “razumijevanje dinamike mjesečevog sistema”.
